Hladne prostorije, vlaga, buđ, oronuli plafoni - to je višedecenijska slika Dvorca kralja Nikole, mjesta u kom je Stana Marušić kao rukovodilac muzeja provela radni vijek, kako kaže, u nemogućim uslovima.
„Pogledajte mene kako sam obučena, izdržljivost sat vremena u ovom hodniku. Godinama propadanje i zbirki i zgrade, a i propadanje nas koji smo tu radili u nemogućim uslovima, dvorac se nikad nije grijao“, priča ona.
O značaju muzeja, kaže, najbolje govori sama zgrada koja je kulturno dobro od nacionalnog interesa, ali i zbirke koje se nalaze tu.
„U nikšićkom muzeju se nalazi vrijedna oružna zbirka iz svih bitaka crnogorske istorije, i upravo su sve najznačajnije bitke crnogorske istorije izvojevane na teritoriji Nikšića – Grahovo, Grahovac, Duga, Vučji Do i Ostroški klanac. Godinama, nekako, muzej je ostao po strani, zaboravljen prosto. Posjetioca ima, ali ne onako kako bi bilo da je dat značaj“, smatra ona.
Posljednja velika rekonostrukcija dvorca rađena je početkom osamdesetih, ali baš tada kreće njegovo naglo propadanje. Zato ovih dana u dvorcu boravi tim kozervatora, arhitekata i istoričara umjetnosti. Radi se konzervatorski projekat u saradnji Ministarstva kulture i opštine Nikšić, koji će ovom zdanju vratiti sjaj koji zaslužuje.
Kako ističe konzervator Željko Čelebić, dvorac sa svojim sadašnjim izgledom nije reprezent kakav bi trebalo da bude, jer, dodaje, ipak je ovo jedan izuzetan kulturni pejzaž zajedno sa crkvom.
„Mi ovdje sada uzimamo uzorke maltera, pravimo komparacije sa izvornim projektom. gledamo šta je ostalo originalno, jer je dvorac pretrpio velike rekonstrukcije tokom vremena, a čak je bio i bombardovan tokom Drugog svjetskog rata“, podsjeća on.
U upravi muzeja mnogo očekuju od rekonstrukcije dvorca budući da je zbog njegovog propadanja dio zbirke povučen, tokom godina pet puta je čak bio i na meti pljačkaša, a nikad dovoljno ni turistički iskorišćen.
„U zgradu treba da bude uvedeno grijanje, treba da se naparave svi uslovi u smislu važnosti vazduha koja je odgovarajuća, svjetlost i sve propozicije na koje nas Zakon o muzejskoj djelatnosti obavezuje“, objašnjava direktorica JU Muzeji i galerije Jelena Đukanović.
Projektom će pokušati da se vrati provobitni izgled zdanja koje je sagrađeno 1900. kao ljetnja rezidencija crnogorskom vladaru. Godinama nakon rata u njemu su bili smještene gimnazija i Osnovna škola „Luka Simonović“, a od 1984. muzej, biblioteka, arhiv i galerije.
