Danas je, zaključuje, stanje značajno bolje, naročito kada je riječ o aerozagađenju, koje je smanjeno, istina sticajem okolnosti – prestankom rada najvećih industrijskih zagađivača.
“Ključni instrastrukturni projekti koji su urađeni jesu postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje iako ne radi projektovanim kapacitetom i nema riješen tretman otpadnog mulja, ipak predstavlja pomak u kontekstu kvaliteta životne sredine. Trajno zatvaranje višedecenijskog nelegalnog odlagališta raznih vrsta otpada na Mislovom dolu i konačno zakonsko uređenje sistema za upravljanje otpadom u Nikšiću, sa aktuelnim projektima izgradnje reciklažnog dvorištva, transfer stanice i konačno Regionalnog centra za upravljanje otpadom je pomak koji je vrijedan kako za životnu sredinu tako i za javno zdravlje”, jasan je Perović.
Njegov kolega Miodrag Karadžić direktor Društva mladih ekologa Nikšića, smatra da je u datom vremenskom intervalu napravljen pozitivan pomak po pitanju ekoloških politika, koje se ogledaju kroz implemenatciju obaveza za predpristupno Poglavlje 27, ali, ističe, značajanih promjena nema po pitanju bolje ekološke slike i u Crnoj Gori i u Nikšiću.
Ipak, smatra da je Nikšić poslednjih godina najviše uradio po pitanju upravljanja otpadom koji se prije svega manifestuje kroz zatvaranje nelegalnog odlagališta Mislov do, te pokretanja programa koji će nas dovesti do pravilnog sakupljanja i korišćenja otpada kao nove sirovine.
Mislov do 2020. godine
“Smatram da nas najveći izazovi u budućnosti, kada je u pitanju zaštita životne sredine, očekuju na polju zaštite prirodnih dobara od nekvalitetnih projekata i nelegalne gradnje kao i istinsko i u potpunosti očuvanje zaštićenih područja”, naglašava Karadžić.
Perovića, s druge strane, brine ekokriminal i loša rekacija sistema na ovu pogubnu pojavu.
“Svi koji su lošim rukovođenjem uticali na ekološke štete, koje su se odrazile i na životnu sredinu i na zdravlje ljudi, ostali su neprocesuirani. Tu je sistem najviše zakazao”, kaže on.
Foto: onogost.me
Pred građanima grada koji nosi titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu veliki su izazovi, tijesno vezani upravo i za ekloški odraz koji ćemo ostaviti u narednom periodu.
“Svakako posla je dosta kako bi se izgradili ekološki standardi koji zadovoljavaju kriterijume razvijene zemlje i potreba građana, i to je sve sistemskim i odgovornim radom izvodljivo. Nadamo se, sa ove pozicije, da se na ispunjavanje ekoloških standarda neće čekati još 20 godina”, poručuje Karadžić.
Da se možda tek zagrebalo po površini ekološke tranzicije Perović ukazuje i činjenicom da su pred lokalnim vlastima, ali i pred svakim pojedincem ovog grada i dalje brojni izazovi koji mogu biti riješeni samo zajedničkim snagama.
“Veoma je važno kvalitetno dovesti do uspostavljanja održivog sistema upravljanja otpadom, sa realizacijom navedenih projekata za koje su obezbjeđena i sredstva, što je veliki uspjeh. Potrebno je dodatno zaštiti prirodna bogatstva, kakav je gornji tok rijeke Zete, na odgovarajući način, obezbjediti održivo upravljanje zaštićenim područjima, donijeti plan za unapređenje kvaliteta vazduha kroz podsticajne mjere za prelazak na ekološki prihvatljive vidove grijanja, ozeleniti urbani dio grada, jačati ekološku svijest građana kako bi koristili svoje pravo na učesšće u procesu donošenja odluka. Takođe, potrebno je dovesti sistem za prečišćavanje otpadnih voda u punu funkcionalnost, riješiti način tretmana kanalizacionog mulja, obezbjediti da sve industrije poštuju savremene ekološke standarde. Nikšić ima prirodne vrijednosti da postane zeleni grad, čime bi se otvorio prostor za održivi razvoj i to treba da nam svima bude cilj”, poručuje Perović.
