Naime, tokom vrelih ljetnjih dana ne preporučuje se izlazak iz domova u najtoplijem dijelu dana od deset do 17 časova.
Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, kao i nekorišćenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom.
Zato je, bez obzira na tip kože najvažnije pridržavati se osnovnih preventivnih mjera.
Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom, koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimum 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja.
Preporuka je i sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10 do 16 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici, te oboljeli od šećerne bolesti.
Takođe, trebalo bi oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima i nošenje sunčanih naočara s UV zaštitnim slojem.
U stanu bi trebalo napraviti takvu klimu gdje razlika između unutrašnje i spoljne temperature iznosi od osam do 10 stepeni, a ujutro i noću potrebno je otvarati prozore i provjetravati prostorije u kojima se boravi.
"Važno je da se pije dosta tečnosti, jede lagana hrana bogata vitaminima i ne pretjeruje sa fizičkim aktivnostima. Vrućine naročito teško padaju starijim i osobama sa zdravstvenim problemima. Tim osjetljivijim grupama najvažnije je da se pridržavaju savjeta ljekara i konsultuju se sa njima kakav uticaj ljekovi koje koriste mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu. Osobama koje imaju zdravstvene tegobe izazvane vremenskim prilikama preporučuje preventivan odlazak kod ljekara i provjera krvne slike", navodi se u preporukama.
S obzirom na to da su visoke temperature uglavnom razlog kolapsa, kod meteoropata su moguće glavobolje, slabija koncentracija, razdražljivost i nesanica i preporučuje im se da radni dan planiraju prema prognozi, da izbjegavaju stresne situacije, odmaraju popodne ili šetaju na otvorenom, posebno pored rijeke.
"Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrabežom kože i velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka. Veoma je važno piti dovoljno tečnosti, a organizmu najviše prija i pomaže pijaća voda. Zato je potrebno nositi bočicu sa vodom. Kod visokih temperatura, odrasle zdrave osobe treba da unose osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju jednu do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti. Osobama starijim od 65 godina, savjetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedni, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osjećaja žeđi", navodi se u saopštenju.
Trebalo bi, kako su kazali, izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.
Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, pa bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Kad su obroci u pitanju, treba jesti češće, ali manje količine i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama", ističe se u saopštenju.
Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumijeva redovno održavanje lične higijene - tuširanje - kupanje mlakom vodom prije odlaska na spavanje, nakon dolaska sa posla, iz grada ili mjesta za rekreaciju.
Izvor: rtcg.me
