“Žabljačani koji se bave stočarstvom, pčelarstvom i lovom rekli su nam da je izraženo prisustvo mrkog medvjeda u Tepcima, Maloj Crnoj Gori, gdje, kako su naveli, stanište ima pet do šest parova ove vrste. Takođe, moglo se čuti da je mrki medvjed zastupljen u Šarancima i Njegovođi, kada je u pitanju žabljački kraj”, kazali su iz DMEN-a.
Kao prethodno u Plužinama i Nikšiću, ponovljena su, dodaju, mišljenja da je ova vrsta u porastu u odnosu na prethodne decenije.
“To se može zaključiti po njegovom pojavljivanju na lokacijama na kojima ga ranije nije bilo. Stariji sagovornici prisjetili su se najveće štete koja je zabilježena od mrkog medvjeda u durmitorskom kraju, koja se deslila tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je medvjed u jednom naletu uništio više košnica, ubio nekoliko goveda i polomio voćke. I pored toga, prevladali su stavovi da je riječ o miroljubivoj životinji, koja rijetko napada ljude”, istakli su iz te nevladine organizacije.
Njihovi sagovornici su, kako naglašavaju, saglasni da se i dalje malo zna o ponašanju ove životinje. Oni su naveli da je po tragovima koje su pronalazili u snijegu medvjed i zimi aktivan, iako ograničeno. Zabilježeno je i da se kreće kroz sela, na osnovu tragova u zemlji.
U potrazi za voćem, naveli su, medvjed ruši stabla i grane i uništava cijele voćnjake. Takođe, iako rijetko, medvjed pravi štetu i stočnom fondu, kada je stoka nečuvana ili udaljena od domaćinstva.
“Miroje Džabasan je prenio svoj doživljaj kada ga je medvjed u šumi gađao kamenom. Bilo je to jako neprijatno iskustvo. Zoran Pavićević i Vladeta Karadžić su istakli da svaku štetu stočarima i zemljoradnicima treba nadoknaditi i jednako voditi računa o zaštiti medvjeda, kao i o nadoknadi štete koju napravi”, dodaju iz DMEN-a.
Milutin Karadžić je, kako kažu, pričao o svom neprijatnom iskustvu sa medvjedom u Dragišnici kada je išao da traži bratovo june kojem se izgubio trag dva dana ranije.
“Prolaskom kroz šumu naišao je na strvinu i bilo mu je jasno o čemu se radi i dok se spremao na povratak ugledao je medvjeda na udaljenosti od oko 50 metara. Stajali su jedan naspram drugog i posmatrali se kratko a onda se medvjed naglo uzdigao na dvije noge. Taj momenat je bio i poseban i neopisiv adrenalinski doživljaj koji je trajao nekoliko sekundi ali je djelovao kao vječnost. Na sreću medvjed se spuštio i počeo udaljavati što je i Milutin uradio u svom pravcu”, prepričavaju oni.
U drugom dijelu fokus grupe učesnici su popunili upitnik, a odgovori koje su dali služiće u izradi dokumenta pod nazivom Plan upravljanja mrkim medvjedom, koji treba da objavi Savjet za upravljanje mrkim medvejdom i vukom koji je osnovan pri Ministarstvu poljoprivrede Crne Gore.
Ovo je treća po redu fokus grupa o mrkom medvjedu, a zajedno sa predhodne dvije u Nikšiću i Plužinama organizovane su u saradnji sa NVO Parkovima Dinarida.
