Ono što nas brine jeste što mi u 21. vijeku moramo da molimo roditelje da dovedu dijete na vakcinu koja je bezbjedna i obavezna, koja je milionima djece spasila živote ali isto toliko ih umrlo upravo zbog toga što nisu imali dostupnu tu vakcinu", poručila je Ćorić.
Kazala je da joj je žao što su iz zdravstva u posljednje vrijeme morali biti toliko glasni.
"Nažalost desio se prvi slučaj u Srbiji što nas već opominje da je možda kasno da smo možda zakasnili, ali možda i nijesmo jer pravog lijeka za morbile nema i kako god da krene epidemija mi ćemo biti u prilici samo da damo vakcinu jer drugog lijeka trenutno nemamo", kazala je dr Ćorić.
Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom počeo još 2013. godine.
"Svakako da je fokus razloga zbog čega nije vakcinisan adekvatan obuhvat ustvari na Domovima zdravlja i komunikaciji koju imaju pedijatri sa roditeljima", kazao je on.
Poručio je da je pandemija koronavirusa značajno uticala na pad obudvata imunizacije.
"2020, 2021. i 2022. su pandemijske godine i to je imalo velikog uticaja na pad obuhvata imunizacije obzirom da su cjelokupni zdravstveni sistemi bili preokupirani pandemijom koronavirusa. Kako jenjava pandemija koronavirusa tako i mi i zdravstveni sistem pokušava da vrati neke ranije obuhvate, nije samo Crna Gora doživjela pad obuhvata imunizacije već i druge mnogo razvijenije zemlje", istakao je Galić.
Kazao je da je predškolski uzrast vakcinisan prvom dozom MMR vakcine bio 51 odsto, a nakon zadnjih šest dana to je već 54, 5 odsto.
U MMR vakcinaciji, ističe Galić prisutne su dvije vrste problema a to je pravovremenost i obuhvat imunizacije. Imunizacija se odlaže i to predstavlja onda problem.
"U školskom uzrastu imamo 90 odsto vakcinisanih sa jednom dozom, 80 sa obje doze. Takva situacija je i u srednjoj školi. Dakle, očigledno je problem u predškolskom uzrastu, naročito između prve i treće godine života", poručuje Galić.
Galić ističe da nismo dovoljno kao društvo radili da vakcinacija bude jedan dio naše zdravstvene kulture, da ne mora zdravstveni sistem i pedijatar da upozorava, da ima aktivnu ulogu u tom procesu, već da to bude dio vaše zdravstvene kulture.
On je kazao da je jedan od razloga antivakserskih lobija veza između MMR vakcine i autizma.
Brojne studije, velike količine novca su potrošene da bi tu vezu demantovale", kazao je Galić.
Dokazano je, ističe, da veza između MMR i autizma ne postoji.
"Sam podatak da u Crnoj Gori postoji pad obuhvata imunizacijom MMR vakcinom a da autizam ne pada, odnosno stabilan je jedan broj djece sa tim razvojnim poremećajom ili je u porastu, govori u prilog tome dane postoji veza", objašnjava Galić.
Sam mehanizam nastanka autizma je, dodaje, potpuno drugačiji u odnosu na mehanizam na koji sama vakcina MMR djeluje, i tu, kako kaže, ne postoji veza.
"Autizam je razvojni poremećaj koji nastaje i prije nego se dijete rodilo, ne postoji mehanizam na koji vakcina može doprinijeti tome", zaključuje Galić.
Dr Senad Begić viši konsultant za zdravlje UNICEF-a je kazao da napokon imamo ono što je jako bitno, a to je jasan stav roditelja i potražnju da njihovoj djeci pruže nešto što je naučno dokazano, da je najbitnije za njihov zdrav početak života, a to je definitivno imunizacija.
"Kada smo uspjeli da stvorimo potražnju sada je na svima nama da taj trend održimo i da sistem osnažimo prosto omogućavajući našoj djeci najbolju moguću zaštitu koju u ovom trenutku možemo da im pružimo", poručio je on.
Svaki sistem, ističe, može bolje, a čak i oni sistemi za koje mislimo da su najbolji u pandemiji su, kaže, pokazali neke nedostatke.
"Dobro je što napokon imamo jasne i nedvosmislene glasove koji dolaze od roditelja kojima je više dosta da njihova djeca i životi budu ugorženi nedostatkom kolektivnog imuniteta", kazao je Begić.
Dr Vjera Janković pedijatrica istakla je da u ovo doba godine djeca inače boluju od virusnih bolesti, a morbile su jedna od njih.
"U pitanju je virusna bolest koja je uzrokovana virusom morbila i spada u grupu virusnih osipnih dječjih bolesti. Ona liči u početku na svaku drugu virusnu bolest, tako da ne možemo da napravimo neku razliku, ali kasnije se stvari mogu lakše iskomplikovati i zato skrečemo pažnju na obu bolest jer traje dugo i mnogo izmori dječji organizam nego neka druga virusna bolest i komplikacije su potencijalno češće", objašnjava pedijatrica Janković.
Simptomi su, kako kaže, sekrecija iz nosa, dijete ima blago povišenu temperaturu, nakon par dana malo su zacrvenjene oči, temperatura raste, pojavljuje se kašalj, zatim dijete postaje malaksalo....
"Nakon nekoliko dana kreće ospa, koja je tipična za morbile, javlja se prvo na licu, iz aušiju pa se onda se seli na ostali dio tijela, i sitne tačkice na unutrašnjim stranam obraza. Tada već znamo da se radi o morbilama", kazala je dr Janković.
Ona je poručila da zabrinjava to što se izgubilo povjerenje prema zdravstvu i predijatru.
