Iz Ministarstva finansija je najavljeno da će građani prvi put imati mogućnost da direktno ulažu u državu kupovinom obveznica. Benefite takve emisije prokomentarisao je za naš radio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste banci Aleksandar Ščekić.
"Da se Vlada na ovaj način zaduži po povoljnim uslovima u odnosu na neke druge trenutno dostupne opcije", kaže on.
Povoljnosti su, naglasio je Ščekić, za tržište kapitala koje bi konačno, kako kaže, moglo živnuti, a građani bi, naglasio je, ostvarili veću dobit.
"Što oni na ovaj način mogu plasirati višak sredstava nekih kojim raspolažu. A to ulaganje u ovaj vid obveznica im omogućava da ostavre zaradu, koja je veća od one koju mogu zaraditi eventualnim polaganjem tih novca na neke štedne račune kod banaka", istakao je Šćekić.
Iz Ministarstva finansija nije precizirano kada će biti emisija obveznica. Poznato je da je uspostavljen dijalog sa bankama koje su zainteresovane za distribuciju. Rečeno je i da će upis biti jednostavan da će ministarstvo platiti troškove.
Šekić je uvjeren da će građani pokazati interesovanje da investiraju jer je, napominje, štednja u bankama rekordna.
"I realizovati jednu jasnu i prilično glasnu kampanju koja bi dospjela do svih stanovnika koji imaju višak sredstava i ujedno ih ubijedila da taj višak investiraju na ovaj način, uz nedvosmisleno potenciranje sigurnosti i takvog ulaganja i neku afirmativnu zaradu. Koja bi to zarada mogla da bude, to će opet zavisiti od planova same Vlade i njihove percepcije o nekoj visini kamatne stope koju bi morali da plate da emisija bude uspješna", istakao je on.
U državama regiona trgovina državnim obveznicama postala je praksa.
Primjer je Hrvatska koja već nekoliko godina favorizuje zaduživanje putem takozvanih narodnih obveznica, a kamata je preko 3%.
Procijenio je Ščekić i kolika bi trebala da bude naša prva emisija obveznica za građane.
"Po nekom mojim ličnim stavu ne bi trebalo da bude više od 100 miliona eura, bar za sada. Naravno, ako ova emisija bude uspješna, država će vrlo lako moći istu da ponovi, baš kao što i Hrvatska ove godine izlazi sa Narodnom obveznicom vrijednosti 1,2 milijarde eura, dok su prošle godine ostvarili zaduženje od nekih 750 miliona. Što se tiče roka, rok bi bio neki kratak rok, to je 2-3 godine, kako već to rade i u regionu", kaže Šćekić.
Ščekić je podsjetio da je ranija vlada 2017. pokušala sa sličnom emisijom od 50 miliona eura kao i dvije godine kasnije kada je namjeravala da na taj način se zaduži 140 miliona, ali bezuspješno pa su veći dio preko 90 miliona kupile osiguravajuće kuće i banke dok je učešće građana bilo simbolično.
