Prehlada je obično blaža od gripa
Kako objašnjavaju, prehlada uglavnom ne dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su upala pluća, bakterijske infekcije ili hospitalizacije, dok grip može imati ozbiljne komplikacije.
"Simptomi gripa mogu uključivati povišenu temperaturu ili osećaj groznice/jeze, kašalj, grlobolju, curenje ili začepljen nos, bolove u mišićima ili tijelu, glavobolju i umor", poručuju iz IJZ.
Dok, kako ističu, osobe sa prehladom imaju veću vjerovatnoću da će imati curenje ili začepljen nos od ljudi koji imaju grip.
S obzirom na to da smo za sada na početku jeseni i još uvek vremenski uslovi omogućavaju boravak na otvorenom, iz Instituta za javno zdravlje kažu da ne bilježe izraženu učestalost gripa i prehlade, tj. veću nego uobičajeno u ovom periodu godine.
Grip i prehladu izazivaju različiti virusi
Grip i obična prehlada su zarazne respiratorne bolesti, ali su uzrokovane različitim virusima.
"Grip izaziva virus influenzae/gripa, dok obična prehlada može biti uzrokovana brojnim različitim virusima, uključujući rinoviruse, parainfluencu, adenoviruse i sezonske koronaviruse. Sezonske koronaviruse ne treba miješati sa SARS-CoV-2, virusom koji uzrokuje Kovid-19", ukazuju iz Instituta.
Svake godine, vakcinacija se preporučuje posebno osjetljivim grupama stanovništva, kao što su osobe starije od šest mjeseci života sa hroničnim plućnim bolestima i bolestima kardiovaskularnog sistema, sa metaboličkim poremećajima (šećerna bolest), bubrežne disfunkcije i različitim tipovima imunosupresije, uključujući osobe sa HIV/AIDS-om i primaoce transplantata, osoba starijih od 65 godina života, osoba smještenih u kolektivnom smještaju kao i zdravstvenih radnika i prema preporukama svjetske zdravstvene organizacije, trudnica kao posebno vulnerabilne kategorije.
"Praktikovanjem određenih mjera, možemo smanjiti izloženost bolesti i pomoći u smanjenju težine, učestalosti i trajanju iste", poručuju iz IJZCG.
Takođe ukazuju na to da je održavanje dobre higijene jako važno kako bi spriječili da se razbolimo u školi ili na radnom mjestu.
"Redovno pranje ruku, praktikovanje respiratornog bontona tj. kašljanje i kijanje u maramicu i nošenje maske ukoliko imamo simptome respiratornog oboljenja, redovno provjetravanje prostorija su neki od primjera higijenskih praksi koje pomažu u spriječavanju infekcije od prehlade ili gripe", poručuju iz Instituta za javno zdravlje.
