Oni su zajedno sa profesoricom latinskog jezika, Žanetom Andrijašević, organizovali izložbu likovnih radova na temu rimske kulture.
Kako kaže Andrijašević za portal Onogošt, priprema izložbe je počela još u februaru i trajala je do kraja aprila.
„Izložili smo crteže osam glavnih božanstava, od 12 koliko ih ima, scene iz gladijatorskih borbi , mitologije Rima, scene iz svakodnevnog života Starih Rimljana, sentence...“ kazala je Andrijašević.
Ovom prilikom izloženo je nešto više od 30 radova, dok su oni učenici koji imaju više sklonosti ka zanatskom dijelu posla napravili makete. Tako su u gimnazijskom holu izložene dvije makete i to jedna hrama u Nimu i jedna klasične rimske kuće.
''Planom i programom je predviđeno da se krajem školske godine organizuje jedna izložba. Mi imamo nekoliko časova vezanih za saradnju sa lokalnom zajednicom, za vannastavne aktivnosti, ali, opet, sve u okviru jednog programa. Prošle godine je bilo organizovano poetsko-muzičko veče u saradnji sa Muzičkom školom, ove godine imamo ovu izložbu“, objasnila je Andrijašević .
Ona smatra da su učenici uživali kreirajući izložbu i uložili su sebe u potpunosti. Ne želeći da umanji rad ostalih učenika, istakla je da su neki radovi zaista izuzetni.
„Pojedini radovi se, zaista, izdvajaju. Mislim da je to ona tradicija koju nikšićka Gimnazija ima, da određeni broj učenika upisuje umjetničke fakultete - Akademiju na Cetinju, u Beogradu ili Trebinju, ili one visokoškolske ustanove orjentisane ka likovnim umjetnostima“, dodala je ona.
A da su učenici uživali potvrdili su i oni sami. Stefan Knežević koji je nacrtao gladijatorske borbe, čuvene za Rim, kaže da mu je trebalo oko 10 sati da završi rad, ali da mu je to bilo zadovoljstvo.
„Uvijek volim tako da predstavim svoje radove, da pokažem svoj talenat, da doprinesem izložbi i naravno, svojoj ocjeni“, kazao je Stefan.
Učenica Vasilisa Vlahović završila je svoj crtež za svega pola sata, jer joj je to, kako kaže, postalo rutina.
„Za mene je čast što sam mogla da doprinesem školi , latinskom jeziku i oživljavanju kulture Rima“, jasna je Vasilisa.
