Iz EPCG su "Vijestima" kazali da je elekroenergetska situacija u Crnoj Gori i regionu veoma složena, jer je zahlađenje koje je zahvatilo jugoistočnu Evropu, uslovilo da dođe do rasta potrošnje i ispada termoblokova tokom decembra i januara u regionu.
Dodaju da su zbog sušnog decembra sve akumulacije u okruženju na biološkom minimumu, pa tako i u Crnoj Gori.
"U 2017. godinu ušlo se sa akumulacijama Hidroelektrane (HE) Perućica manjim za 102 gigavat sata (GWh), a HE Piva za 22 GWh. Dotok na rijeci Zeti je na 0 MW, iako je prosječni dotok planiran bilansom 78 MW, dok je na rijeci Pivi dotok 20 MW u odnosu na bilansnih 104 MW. U međuvremenu, zbog rada na kotlu u Termoelektrani Pljevlja taj objekat će biti van mreže par dana", naveli su iz EPCG.
Ovakva situacija u regionu, uz povećanu potrošnju, dovela je i do poremećaja na tržištima električne energije i rasta cijena.
"Čitav region uvozi znatne količine električine energije na dnevnom nivou. Posljednjih dana uvoz za zemlje regiona je bio sljedeći: Albanija 6-10 GWh, Bosna 5-10, Hrvatska 20-25 GWh, Srbija 25-33 GWh i Crna Gora 4-6 GWh”, kazali su iz EPCG.
Energija koju region uvozi dolazi sa tržišta Mađarske tj.trguje se na HUPEX berzi, koja se naslanja na tržišta Češke, Slovačke, Njemačke i Poljske. Ovolika potražnja izazvala je rast cijene energije kao i zakupa prekograničnih prenosnih kapaciteteta.
"Ukoliko svemu dodamo i činjenicu da pojedine zemlje povremeno, zbog sopstvene stabilnosti, blokiraju granice i sprečavaju izvoz električne energije, sve to utiče na rast cijena na berzi, tako da su cijene bandenergije iznosile i do 150 eura za MWh, dok je pikenergija prelazila i cijenu od 220 eura za MWh”, dodali su iz EPCG.
I pored toga EPCG i ostali energetski subjekti, kako tvrde iz ove kompanie, održavaju sistem stabilnim i cjelokupan konzum je snabdjeven strujom.
"Procjena je da će januarski uvoz energije neplanirano koštati EPCG oko deset do 12 miliona eura. U ovakvim situacijama, koje se ponavljaju već nekoliko puta u posljednjoj deceniji, pokazuje se da izgradnja drugog bloka TE u potpunosti dobija svoj smisao, jer termoelektrane u lošim vremenskim uslovima i poremećajima na tržištu usljed velike potražnje, a male ponude, predstavljaju stub stabilnosti elektroenergetskog sistema”,napominju iz EPCG.
Neplanirani uvoz ne može uticati na konačnu cijenu električne energije jer je ona, od 1. januara, definisana odlukama u skladu sa članom 249 Zakona o energetici.
"Shodno tim odlukama cijena energije, za domaćinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva, je 37,99 €eura za MWh tj. sa mrežnim uslugama i naknadama 79,7 eura za MWh i niža je 4,74 odsto u odnosu na raniju cijenu. Dakle, januarski računi zavisiće isključivo od količine potrošnje, a ekstremni vremenski uslovi posljednjih dana prouzrokovali su i rekorde u potrošnji električne energije”, rekli su iz EPCG.
Apsolutni rekord prvi put je ostvaren 9. januara, međutim, kako dodaju, oboren je već 10. januara.
I pored činjenice da su temperature počele da rastu, ipak taj trend ne prati veći, proporcionalni pad potrošnje. U poređenju sa prvih 15 dana januara prošle godine, potrošnja je, navode iz EPCG, do 15. januara ove godine veća 24 odsto.
Već je premašena i rekordna decembarska potrošnja iz 2016. i procjene su da će januraska faktura biti veća oko 15 odsto u odnosu na prethodni mjesec, što znači i da će računi biti veći.
"Imajući u vidu da ovaj januar obara sve rekorde u potrošnji električne energije, u obostranom je interesu, i EPCG i kupaca, da se električna energija, koliko je to moguće, racionalno troši", poručili su iz EPCG.
vijesti.me
