Treće izdanje književne manifestacije kroz koncept promocija, prikaza, predavanja, tribina i radionica, osvijetljuje književnost i umjetnost iz aspekta svojstvenog karnevalizaciji kao postupku.
U ime predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića obratio se Miljan Mijušković, savjetnik za turizam, kulturu i vjerska pitanja Opštine Nikšić, koji je rekao da je pitanje kulture od suštinskog značaja.
,,U životu jednog prostora i jedne zajednice kultura je pitanje od suštinskog značaja, a za svakoga ko upravlja procesima neprocjenjivu vrijednost predstavljaju oni kulturni radnici koji imaju inicijative od ogromnog značaja za poboljšanje kvaliteta kulturnog života same zajednice“, naveo je Mijušković i istakao da je ,,Karneval romana“ upravo nastao iz jedne od tih važnih ideja koje su urodile plodom.
Kako je rekao, činjenica je da je ''Karneval'' po treći put pred publikom.
'',,Karneval romana“ polako postaje tradicija, dok prisustvo predstavnika Ministarstva kulture i medija jasno stavlja do znanja da je ,,Karneval“ postao stvar od državnog značaja'', istaknuto je u govoru predsjednika Opštine Nikšić, koji je pročitao Mijušković.
U ime Ministarstva kulture i medija Crne Gore dr Jelena Jovanović Nikolić, v. d. generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo kazala je da je misija Ministarstva da kontinuirano ulaže u kulturno-umjetničko stvaralaštvo i tako otvara mogućnosti.
,,Cilj umjetnosti je da izvuče najveće epistemiološke potencijale čovjeka, dok, sa druge strane, karnevalizacija kao dio umjetnosti izgrađen na paradigmi besmisla, apsurda, ljudske ispraznosti, jeste sila koja taj potencijal i prati. Groteskno i fantastično u književnosti često služe kao sredstva za dekonstrukciju stvarnosti i otkrivanje dubljih istina“, pojasnila je Jovanović Nikolić dodavši da autori koji se vješto služe ovim elementima, stvaraju 'svijet naopačke'.
Ističući da je ovo treća godina održavanja manifestacije, prof. dr Tatjana Đurišić, predsjednica Savjeta JU Narodna biblioteka ,,Njegoš“ osvrnula se na početke ove književne smotre.
,,Kad smo počinjali, rekli su nam da je gotovo nemoguće, ali mi inače obožavamo tako nemoguće misije i ovo je bila jedna od njih“, podsjetila je ona i naglasila da je utemeljenje nagrade koja nosi ime Miodraga Bulatovića velika stvar ne samo za Nikšić, već za cijelu Crnu Goru.
,,On spada u one pisce koji nerviraju sve dok su živi, a upravo takvi pisci su najčešće prećutani, i najveća opasnost je da tako i ostane“, istakla je Đurišić uz tvrdnju kako je estetski kvalitet Bulatovićevog teksta takav da prećutan nije mogao ostati.
Karneval u književnosti, pojasnila je ona, duguje svoje porijeklo menipskoj satiri, koja je jedan od antičkih žanrova u kome je najvažnija ideja.
,,Ideja je glavni junak književnoga teksta, pa se za idejom silazi u podzemlje da bi se provjerila njena istinitost i njena snaga“, rekla je dalje Đurišić.
Ona je definisala karneval kao nešto što ukida sva ograničenja, odnosno antikulturu koja nastupa u trenutku kada su svi siti zabrana koje nameće kultura, i kad je potrebno dati oduška.
,,U vremenu u kome živimo ideje najmanje vrijede“, naglasila je, uz konstataciju da je bezidejnost nova filozofija savremenog trenutka, pa je idejna i ideološka složenost tekstova Miodraga Bulatovića nešto što zavrjeđuje posebnu pažnju.
Bojana Obradović, direktorica JU Narodna biblioteka ,,Njegoš“ podsjetila je prisutne da ,,karnevalizovana književnost koristi mit da govori o aktuelnim temama i da ukida vrijeme velikih junaka, herojskog doba i uzvišenog govora o ozbiljnim temama“, pri čemu, dodala je, kritički stav prema mitu donosi svježinu ove književnosti.
Osvrnula se potom na Miodraga Bulatovića, književnika čija su djela vrhunac karnevalizacije kao književnog postupka i jednog od najistaknutijih pisaca južnoslovenskih književnosti XX vijeka.
''Bulatović je pisac koji nudi novo čitanje istorije koju prevrednuje, oneobičava i problematizuje. Ovaj književnik nanovo piše istoriju. Demitologizuje i vrši destrukciju, tako da slika svijeta u njegovom djelu liči na zastrašujući prizor, na ,,pregrejanu masu”, na užareni urnebes nakaznih ljudi – antiheroja. Prozna građevina ovog pisca čini mozaik fantastične, parodijske, groteskne, magijske, ironičke, satirične i farsične narativne zbilje u kojoj je on osporio neprikosnovene vrijednosti na način koji do tada nije viđen u našoj književnosti“, pojasnila je Obradović dodavši da su sve to razlozi zbog kojih je tokom prvog ,,Karnevala romana“ utemeljena nagrada koja nosi upravo ime Miodraga Bulatovića, a dodjeljuje se bijenalno.
Prvi dobitnik ove nagrade je istaknuti pisac Jovica Aćin za roman „Hodočašće u Sodomu“, po odluci stručnog žirija koji su činili prof. dr Boguslav Zielinski iz Poljske, prof. dr Aleksandar Jerkov iz Srbije, prof. dr Šeherzada Džafić iz Bosne i Hercegovine, doc. dr Nebojša Lujanović iz Hrvatske i dr Tamara Pejović Labudović iz Crne Gore.
Direktorica Biblioteke je potom istakla kako joj je posebno drago što će ,,Karneval romana“ ove godine obilježiti korelacija između književnosti i drugih umjetnosti, zahvalivši se slikaru Mišu Vemiću čije će slike krasiti zidove Gradske kuće, kao i vajaru Marku Petroviću Njegošu čije skulpture će, dodala je, natjerati posjetioce da zastanu pred snagom umjetnosti.
Nakon uvodnih riječi uslijedila je scenska igra, koju su činili tekstovi iz djela ,,Kiklop“ Ranka Marinkovića, ,,San ljetnje noći“ Viljema Šekspira, ,,Heroj na magarcu“ Miodraga Bulatovića, ,,Veliki meštar sviju hulja“ Miroslava Krleže, ,,Gargantua i Pantagruel“ Fransoa Rablea, ,,Hodočašće u Sodomu“ Jovice Aćina, ,,Zapisi iz podzemlja“ Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i ,,Opus dei“ Tatjane Dunjine.
Ovu scensku igru, pod nazivom „Ljepota nakaznog“, u izvedbi Milice Kekić Martinović i Nikole Vasiljevića, okupljeni su imali priliku da pogledaju na samom kraju večeri.
