U petak, 1. novembra, počela je isplata zarada uvećanih po programu Evropa sad 2, a u Uniji slobodnih sindikata poajšnjavau da su već dobili brojne primjedbe građana.
One su se, kako je za Radio Crne Gore kazao generalni sekretar Unije, Srđa Keković, u najvećem dijelu odnosile na postojanje dvije minimalne zarade i obračun davanja definisanih zakonom ili kolektivnim ugovorom, a vezana su za minimalnu zaradu.
"Na primjer, naknada koju dobija zapošljeni u slučaju smrti člana uže porodice. Ako tamo piše da on ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć od tri minimalne zarade, onda je tumačenje koje ne podržavamo da ovaj koji radi na radnom mjestu sa srednjom spremom ili niže dobiće 1.800 eura, dok će neko ko radi na radnom mjestu sa višom spremom ili visokom dobiti 2.400 eura. Isto je i sa pričom oko zimnice ili nekih drugih davanja", kazao je Keković.
Ivana Đođić iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga odgovara da te obaveze uglavnom definiše kolektivni ugovor i najavljuje njegove izmjene.
"Resorno ministarstvo i Vlada Crne Gore će sasvim sigurno u budućnosti i to u nekom kratkom vremenskom periodu zaista preduzeti sve u jednom dialogu sa socijalnim partnerima kako bi pronašli adekvatnu mjeru koja će zadovoljavati sve uključene aktere", rekla je Đođić.
Zaposleni smatraju i da bi naknada za minuli rad trebalo da bude obračunata na nove iznose minimalne zarade, a iz ministarstva kažu da se trenutno zakonsko rješenje mora primjenjivati.
I žena koja je na porodiljskom odsustvu žalila se sindikatu da je dobila istu zaradu kao i prethodni mjesec.
Đođić kaže da je situacija jasna.
"Ukoliko se vaše pitanje odnosi da li je neka žena koja je na porodiljskom odsustvu primala dosad 450 eura, u budućnosti ukoliko je obavljala, na primjer, poslove sa srednjom stručnom spremom ide na 600 eura, a sa visokom stručnom spremom na 800 eura. Dakle, to je neki minimalni iznos koji se mora isplatiti", saopštila je Đođić.
Naši sagovornici napominju da je isplata zarada uvećenih po programu Evropa sad 2 počela najvećim dijelom u javnom sektoru, a da tek predstoji u realnom.
Keković očekuje da poslodavci ispoštuju dogovoreno.
"Kod prvog povećanja minimalne zarade na 450 eura, bila je priča da će poslodavci pokušati da dio keša nakon isplate te minimalne zarade traže od zaposlenoga. To je prijetnja koja i sada postoji", kaže Keković.
Po programu Evropa sad 2, najviše su uvećene minimalne zarade i to za srednjoškolce 150 eura, za visokoškolce 350 eura. Ostalima je zarada uvećena oko 5%. Kako svaki obračun ima svoje specifičnosti, iz sindikata pozivaju zaposlene da im se obrate, ali i iz ministarstva napominju da je inspekcija rada sada u njihovoj nadležnosti i da im je na raspolaganju.
