Tako barem tvrdi Ditlind Hanrider, profesorka prehrambenih nauka na njemačkom Univerzitetu Anhalt.
"Na primjer, većinu takozvanog južnog voća ne bi trebalo čuvati u frižideru", rekla je.
Dio potrošača možda i zna da jabuke proizvode gas etilen, zbog čega će voće smješteno u blizini jabuka brže istruliti.
"Ipak, većina ne zna da takav gas proizvodi i paradajz. Niti da u hladnjaku brže gubi aromu", dodaje nutricionistkinja Antonija Blumental.
Ali nije to sve. Avokado, kruške, smokve, nektarine, šljive.. svi proizvode etilen.
Frižider je najgore mjesto za čuvanje limuna jer i oni tamo brzo gube aromu. Najbolje ih je smjestiti u korpu u najhladnijoj prostoriji u kući, kako bi između njih mogao cirkulisati vazduh. A najgore ih je ostaviti u plastičnoj kesi, jer je pojava plesni zagarantovana.
Najosjetljivije povrće na hladnoću su patlidžani. I dok se s paradajzom možda odlično slažu u šerpi, njihova osjetljivost na etilen ukazuje da ih treba čuvati dalje od paradajza.
Ako se ispravno čuvaju, na temperaturama od 10 do 13 stepeni, patlidžani mogu ostati svježi maksimalno deset dana.
Pasulj i karfiol, na primjer, mnogo su osjetljiviji i potrebno ih je brzo potrošiti. Crveni pasulj ne bi trebalo čuvati duže od tri dana na hladnom i suvom mjestu. Nakon toga će početi gnjiliti.
Karfiolu još i kraće, dan ili dva.
"Ako se pojave crne mrlje, to su plesni i karfiol više nije za jelo", kaže Blumental.
Takva buđ čak može sadržati i otrovne, kancerogene sastojke. Ne pomaže ni ako se mrlje odsjeku, jer pored njih ima i onih oku nevidljivih.
Šargarepa može biti u frižideru, ali je treba ukloniti iz ambalaže u kakvu se pakuje u prodavnicama. Šargarepe na gomili mogu u frižideru potrajati nedelju dana, ali one oprane, očišćene i spakovane pojedinačno biće dobre i četiri nedjelje.
Izvor: N1
