Od 10 zemalja širom svijeta u kojima su stope razdvajanja kućnog otpada najniže, sedam je u podsaharskoj Africi, dok su ostale tri Kosovo u kom se 84 odsto ne odvaja i Crna Gora i Albanija u kojima se ne odvaja 78% otpada.
Sedam od 10 zemalja u kojima se kućni otpad skuplja, ali ne odvaja, je u istočnoj Evropi, konkretno to su Kosovo, Crna Gora, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Gruzija, navodi istraživanje.
U prvih pet zemalja više od dvije trećine svih domaćinstava sakuplja otpad, ali ga ne odvaja prvo. U tim zemljama postoji značajna prilika da se ljudima olakša odvajanje kućnog otpada kako bi se ostvarilo više sekundarnih koristi od povećanja reciklaže. Istočnoj Evropi trenutno nedostaje prilika za reciklažu, zaključuje se u studiji.
Na globalnom nivou, plastika i otpad od hrane su materijali koji ljudi najviše bacaju. Četvoro od pet ljudi to navodi kao najčešći materijal u svom kućnom otpadu. Jedna od sedam osoba u svijetu (14%) živi u domaćinstvima koja spaljuju svoj otpad. To čini spaljivanje na otvorenom treći najčešći oblik odlaganja kućnog otpada, iza onog koji skupljaju komunalna preduzeća ili kada neko iz domaćinstva direktno odvozi đubre na deponiju.
Spaljivanje kućnog otpada ispušta ugljendioksid, kao i zagađivače koji su poznati kao vječni, jer ulaze u lanac ishrane, i izazivaju razne bolesti.
Paljenje otpada je rizik za bezbjednost ljudi i na druge načine, uključujući slučajne požare i zagađenje zemljišta i vode, što dovodi do štete u poljoprivredi i ekoloških gubitaka. Mnoge zemlje izričito zabranjuju ovu praksu.
Spaljivanje đubreta rasprostranjeno je širom Afrike i djelova Azije.
Nensi Hej, direktorka istraživanja u nezavisnoj globalnoj dobrotvornoj organizaciji za bezbjednost Fondaciji Lloyd’s Register izjavila je da je bezbjedno, a održivo odlaganje otpada oblik ključne infrastrukture, bilo da se radi o kućnom otpadu ili velikim građevinskim projektima.
"Važno je koju vrstu otpada stvaramo i kako ga se rješavamo, to utiče na kvalitet vazduha i zdravlje, bezbjednost ljudi koji rade sa otpadom i životnu sredinu, posebno ako završi u našim okeanima".
Ona dodaje da je cilj izvještaja da se popuni praznina u podacima o odlaganju kućnog otpada.
"Sada se nadamo da će kreatori politike i društvo biti u mogućnosti da koriste naše podatke, da započnu projektovanje dugoročnih, sistemskih promjena.”
Anketa je zasnovana na skoro 147.000 intervjua koje je sprovela globalna analitička firma Galup u 142 zemlje i teritorije tokom 2023. godine i pokriva mjesta gdje postoji malo ili uopšte nema zvaničnih podataka o bezbjednosti i rizicima.
