Sazrijevaju na dugim trnovitim granama, a grmovi ove biljke rastu pored puteva i potoka, na neobrađenom zemljištu i, najčešće, kao živa ograda na osvjetljenim mjestima pored šuma. Ukusne bobice divlje kupine, prije svega su bogat izvor vitamina C, a sadrže i bioflavonoide, gvožđe, kalcijum, natrijum, etarsko ulje, tanine, pektin, šećere, vitamine B grupe, biljna vlakna, kao i jabučnu i vinsku kiselinu.
Kada je o ljekovitosti riječ, moćan su antioksidans, smanjuju stvaranje lošeg (LDL) holesterola, jačaju imunitet, krepe organizam, pomažu očuvanju kolagena i blago pročišćavaju crijeva. Pošto sadrži betaine, sok presnih divljih kupina podstiče pravilan rad ćelija jetre i štiti je, dok istovremeno, povoljno djeluje na žučnu kesu i čisti žučne puteve. Kupinovo vino, bogato je vitaminima i drugim mineralima i ima veliku hranljivu vrijednost. Odavno je cijenjen i dokazan lijek u borbi protiv malokrvnosti.
Stručnjaci preporučuju da se za poboljšanje krvne slike mjesec dana pije decilitar kupinovog vina dnevno, pola sata prije jela. Osim gvožđa, ono sadrži i mnogo vitamina C i B, folnu kiselinu i pektin, pa poboljšava cirkulaciju, ubrzava rad crijeva, reguliše krvni pritisak, jača imunitet i otpornost organizma, pojačava apetit i pospješuje metabolizam.
Ljekovite osobine, takođe, ima i korijen kupine izvađen u jesen. Biraju se dijelovi koji su dublje u zemlji, dobro se operu i odmah upotrebljavaju za pripremanje ljekovitih preparata. Travari nikako ne preporučuju da se izvađeno korijenje suši i čuva, jer gubi ljekovitost. I ono, takođe, djeluje protiv anemije i na površinsko skupljanje tkiva pa se koristi za liječenje zapaljenja kože i sluzokože. Zato se u narodnoj medicini, čajevi i preparati korijena kupine upotrebljavaju u slučaju upale krajnika, za grgljanje i ispiranje. Osim toga, korijen kupine skuvan u vinskom sirćetu liječi upalu desni i stari je narodni lijek protiv parodontoze. Žene odavnina ovaj korijen koriste i protiv neurednih menstruacija.
