O knjizi su govorili dr Čedomir Bogićević, politikolog i diplomata Đorđe Latinović i profesor filozofije Damir Šabanović.
Futuristička ravan trenutnosti spoznavanja čovjeka kao 'homo fabera’ i 'homo ludensa’ u smislu konzumerskog zahvata mašinske apologije savremenog bivstva je svakako definicija i poruka knjige „Homo mašina“. Da li će se izgubiti Agora ljudskog uma i preći u virtuelnu stvarnost interneta glavnog sredstva za otuđenje post-čovjeka, gdje će potonuti lingvističke, misaone, izražajne, i umnogome humanističke vrijednosti čovjeka kao ontičkog i istovremeno ontološkog bića, zavisi od ljudske spremnosti da zadrži sopstvo i vjerovanja u humanističku solidarnost, konstatovano je na promociji Rutovićeve studije.
Kako se čulo od autora, odnos mašina i manipulacije u tehnooptikumu sveopšteg nadzora i kultura istosti dvije su maksime kojima se rukovodio ispisujući stranice svoje knjige.
"Mi živimo eru postljudi, postčovjeka, gdje svi, manje-više, ličimo jedni drugima. Istost je predvorje manipulacije, manipulacija predvorje otuđenja čovjeka, a otuđenje čovjeka je otuđenje od svog kulturološkog iskaza, samim tim i od drugog čovjeka", naglasio je Rutović.
Prema riječima dr Čedomira Bogićevića, najviša odgovornost autora kao naučnika koji nosi mudrost i brigu je zapravo emaniranje ljudstva kroz bivstvo i jastvo, odnosno priznati drugog u sebi i oko sebe, kao svojevrsnog čojstva o pojedincu. Naime, to je snažna poruka eliminisanja otuđenja i zatupljenosti mašinske instant hiperprodukcije, u kojoj je savremeni čovjek usidren. Snažna poruka kojom se autor rukovodi nalazi se u 50 eseja, prepoznaje se kao strepnja za slobodom kao prirodnom nastambom bića. „Homo mašina“ sublimira opasnost od gubitka dodira sa stvarnošću. Napisana je toplim, esejističkim jezikom.
"Mi nemamo knjigu ove vrste na našem govornom području. Ova knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz tog jednog postmodernog društva, novog mašinskog poretka i položaja čovjeka u njemu. Iako tretirana kao socio-kulturološka studija, napisana je toplim, emocionalnim i esejističkim jezikom", kazao je diplomata i publicista Đorđe Latinović.
Profesor filozofije Damir Šabanović kazao je da put homo fabera prema homo mašini, u prirodnom okruženju čovjeka ide zaista u korist tehnološkog konglomerata.
"Estetika uzvišenog promišljanja čovjeka je ono što odvaja humanističko i mašinsko, gdje robot ne bi trebalo da nadvisi bivstvovanje razumnog i osjećajnog", naglasio je Šabanović.
Izvor: CdM
