Inicijativa je predstavljena povodom 35 godina od kada je Crna Gora, 20. septembra 1991. godine na Žabljaku, proglašena prvom ekološkom državom na svijetu. Iz Kabineta predsjednika navode da je tadašnja ideja bila ispred svog vremena i predstavljala opredjeljenje da odnos prema prirodi postane dio državnog identiteta i razvojnog pravca zemlje.
„Ekološka država 2.0 znači da viziju ekološke države pretvaramo u konkretna pravila, projekte i mjerljive rezultate“, navodi se u dokumentu.
Cilj je, kako je objašnjeno, da Crna Gora jasno zna šta mora da sačuva, gdje i na koji način može da se razvija, koliko određeni prostor može da podnese, ko odgovara za ekološku štetu i kako zaštita prirode može direktno da utiče na kvalitet života građana.
Inicijativa je proistekla iz okruglog stola koji je predsjednik Crne Gore održao sa ekološkim aktivistima i predstavnicima akademske zajednice. Među osnovnim principima su donošenje odluka na osnovu podataka i stručnog znanja, pravovremena zaštita vrijednih prirodnih cjelina i planiranje razvoja u skladu sa stvarnim kapacitetima prostora.
„Zagađivač mora snositi punu odgovornost za štetu koju napravi“, navodi se, uz poruku da prirodna dobra od posebnog javnog značaja moraju ostati dostupna građanima.
Žabljak kao ekološka prijestonica Crne Gore
Kabinet predsjednika predlaže da Žabljak, gdje je 1991. godine usvojena Deklaracija kojom je Crna Gora proglašena prvom ekološkom državom na svijetu, dobije status ekološke prijestonice Crne Gore.
Taj status trebalo bi da bude osnova posebnog razvojnog programa za Žabljak i durmitorski kraj, koji bi obuhvatio dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, energetsku efikasnost, biodiverzitet, održivi turizam i ekološko obrazovanje.
„Žabljak tako može postati mjesto na kojem će Crna Gora pokazati kako savremena ekološka država izgleda u praksi“, navodi se u inicijativi.
Besplatan ulaz u nacionalne parkove za naše građane
Predloženo je da državljanima Crne Gore bude omogućen besplatan ulazak u nacionalne parkove, dok bi posebne usluge, kao što su parking, plovidba, vodiči i komercijalni sadržaji, mogle i dalje da se naplaćuju.
Istovremeno, država bi trebalo da obezbijedi stabilan model finansiranja nacionalnih parkova kroz budžet, Eko-fond ili dio prihoda od zelene vinjete.
Cilj je da više građana, posebno djece i porodica, upozna prirodu Crne Gore.
„Najbolje čuvamo ono što poznajemo i osjećamo kao svoje“, poručuje predsjednik.
Inicijativom je predloženo uspostavljanje jedinstvene i redovno ažurirane nacionalne baze biodiverziteta, koja bi objedinjavala podatke državnih institucija, univerziteta, muzeja, nacionalnih parkova, stručnih organizacija i civilnog sektora.
Posebna pažnja trebalo bi da bude posvećena vrstama o kojima nema dovoljno kontinuiranih podataka, među kojima su veliki sisari, divlje pčele i drugi oprašivači.
„Država mora znati šta ima da bi znala kako to da čuva“, navodi se u dokumentu.
Preventivna zaštita budućih Natura 2000 područja
Predsjednik predlaže uspostavljanje mehanizma preventivne zaštite kojim bi područja za koja stručne analize pokažu visok ekološki značaj mogla privremeno da budu zaštićena do donošenja konačne odluke.
Takav pristup posebno bi bio značajan tokom pripreme buduće mreže Natura 2000, kako vrijedni lokaliteti ne bi bili ugroženi dok traju formalne procedure njihove zaštite.
Javni digitalni katastar zaštićene prirode
Predloženo je i uspostavljanje jedinstvenog digitalnog katastra zaštićenih prirodnih cjelina, povezanog sa podacima o parcelama.
Građani, investitori, opštine i inspekcije tako bi na jednom mjestu mogli da provjere da li se neka parcela nalazi u zaštićenom području, zaštitnoj zoni, ekološkom koridoru ili prostoru sa posebnim režimom.
Katastar bi trebalo da bude besplatan i jednostavan za korišćenje.
Nacionalna banka biljnih gena
Autohtone biljne sorte i populacije, kako se navodi, predstavljaju prirodno, kulturno i poljoprivredno nasljeđe Crne Gore.
Zbog toga se predlaže snažnije povezivanje postojećih kolekcija, stručnih kapaciteta i programa u nacionalni sistem za dugoročno čuvanje autohtonog biljnog genetskog materijala.
Takva banka bila bi značajna za očuvanje domaćih sorti, naučna istraživanja, otpornost poljoprivrede i obnovu šuma i staništa nakon požara i drugih ekoloških katastrofa.
Zaštita šuma prije požara
Zaštita šuma trebalo bi, prema inicijativi, prvenstveno da se zasniva na prevenciji, ranom otkrivanju požara i brzoj reakciji službi.
Predložena je izrada i redovno ažuriranje mapa požarnog rizika, održavanje protivpožarnih puteva i prosjeka, obezbjeđivanje pristupa vodi i uklanjanje lako zapaljive biomase na kritičnim lokacijama.
Sistem ranog otkrivanja požara trebalo bi da kombinuje nadzorne i termalne kamere, digitalno praćenje rizičnih područja i redovno korišćenje dronova.
Zelena energija na pravom mjestu
Energetska tranzicija, kako se ističe, treba da donese više čiste energije, ali uz pažljiv odnos prema prostoru i biodiverzitetu.
Zbog toga je predloženo da Crna Gora institucionalizuje nacionalnu mapu područja pogodnih za razvoj solarnih i vjetroelektrana sa niskim rizikom od konflikta sa vrijednim staništima, zaštićenim područjima, pejzažima, poljoprivrednim zemljištem i lokalnim zajednicama.
Time bi država investitorima unaprijed ponudila jasniju sliku mogućnosti za razvoj, a istovremeno zaštitila najvrednije djelove prostora.
Priroda kao dio grada
Crnogorski gradovi, smatraju Milatović, moraju biti spremniji za sve toplija ljeta, obilnije padavine i druge klimatske izazove.
Predloženo je sistemsko uvođenje plavo-zelene infrastrukture u urbanističko planiranje, što podrazumijeva više drvoreda, parkova, zelenih krovova i fasada, propusnih površina, kišnih bašta i drugih rješenja zasnovanih na prirodi.
„Zelene površine treba planirati kao osnovni dio kvalitetnog naselja i svakodnevnog života građana“, navodi se.
Boka po mjeri turizma i života
Za Bokokotorski zaliv predlaže se izrada nezavisne i javno dostupne studije ukupnog uticaja kruzing turizma.
Studija bi obuhvatila kvalitet vazduha i mora, emisije, buku, otpadne vode, plovidbu i sidrenje, pritisak na saobraćaj i staro gradsko jezgro, kao i uticaj na kvalitet života stanovnika.
Na osnovu prikupljenih podataka trebalo bi definisati kapacitet Zaliva i pravila koja će omogućiti održivo upravljanje kruzing turizmom.
Prvi ekološki bilans izgradnje i prometa nekretnina
Milatović predlaže izradu prvog ekološkog bilansa izgradnje i prometa nekretnina na nivou države i odabranih opština.
Takav bilans pratio bi potrošnju neizgrađenog zemljišta, opterećenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, ulaganja u nove komunalne kapacitete, promjene površine javnih i zelenih prostora, strukturu stambenog fonda i dostupnost stanovanja lokalnom stanovništvu.
Pokazatelji bi trebalo da postanu važna osnova za buduće prostorno planiranje.
Obala dostupna svima
U inicijativi se ističe da je crnogorska obala jedno od najvrednijih prirodnih i javnih dobara države.
Zbog toga je potrebno dosljedno sprovoditi pravila koja obezbjeđuju javni pristup moru i slobodne djelove kupališta.
Predloženo je i dugoročno ograničavanje prekomjerne izgradnje neposredno uz obalu, dok bi preostale neizgrađene obalne cjeline trebalo tretirati kao strateški ograničen resurs.
Pravo na vodu i sigurno javno vodosnabdijevanje
Predloženo je otvaranje stručnog i institucionalnog procesa za dodatno jačanje pravne zaštite pristupa pitkoj vodi i osnovnog vodosnabdijevanja.
Cilj je, kako se navodi, trajna garancija pristupa pitkoj vodi i osnovnom vodosnabdijevanju koja se ne može podrediti isključivo tržišnoj logici ili privatnom monopolu.
Prioritet bi istovremeno trebalo da budu zaštita izvorišta, kvalitet vode i ulaganja u vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu.
Zagađivanje mora postati ekonomski neisplativo
Predsjednik predlaže preispitivanje kaznene politike za ozbiljne ekološke prekršaje i incidente.
Finansijske sankcije trebalo bi da budu djelotvorne i srazmjerne težini prekršaja i ekonomskoj koristi ostvarenoj kršenjem propisa.
Pored kazne, zagađivač bi morao da snosi troškove sanacije, monitoringa i obnove ugroženog ekosistema.
„Cilj je sistem u kojem odgovorno poslovanje predstavlja racionalan i očekivan standard“, navodi se.
Zelena vinjeta za zelenu državu
Predloženo je razmatranje savremenog modela namjenske ekološke naknade za motorna vozila.
Visina naknade mogla bi da zavisi od emisija, kategorije vozila i perioda korišćenja, uz jednostavan elektronski sistem.
Ključni uslov je, kako se ističe, da prikupljeni novac bude transparentno i namjenski korišćen za zaštitu prirode, čistiji javni prevoz, infrastrukturu za vozila sa nižim emisijama i ekološke projekte.
„Građani moraju jasno vidjeti gdje je novac prikupljen u ime ekologije potrošen i kakav je rezultat ostvaren“, poručuje Milatović.
Povrat ambalaže koji funkcioniše u praksi
Crna Gora već ima zakonski osnov za uspostavljanje depozitnog sistema za ambalažu, ali je, kako se navodi, potrebno dodatno precizirati obaveze i rokove.
Predloženo je uspostavljanje sistema za ambalažu za piće koji bi omogućio visok nivo povrata, odvojeno sakupljanje i kvalitetnije recikliranje.
Mjesta za povrat trebalo bi da budu lako dostupna na cijeloj teritoriji države.
Biootpad kao resurs
Predloženo je razvijanje sistema odvojenog sakupljanja biootpada i mreže lokalnih i regionalnih kapaciteta za kompostiranje.
Organski otpad, gdje god je moguće, trebalo bi obrađivati blizu mjesta nastanka, dok bi dobijeni kompost mogao da se koristi u poljoprivredi, održavanju gradskog zelenila i obnovi degradiranog zemljišta.
Na taj način, navodi se, otpad postaje resurs i smanjuje se količina materijala koja završava na deponijama.
Zelene javne nabavke
Predsjednik Crne Gore ukazuje da država i lokalne samouprave kroz javne nabavke imaju veliku kupovnu moć i mogu sopstvenim primjerom podsticati održiviju privredu.
Predloženo je uvođenje obaveznih minimalnih zelenih i cirkularnih kriterijuma za prioritetne kategorije nabavki, počevši od centralizovanih nabavki državnih organa.
Kriterijumi bi obuhvatili energetsku i resursnu efikasnost, trajnost proizvoda, mogućnost popravke i ponovne upotrebe, količinu ambalaže, reciklirane materijale i ukupne troškove tokom životnog ciklusa proizvoda.
Rezultati zelenih javnih nabavki trebalo bi posebno da se prate i javno objavljuju.
Od strategije do primjene zelenog vodonika
U inicijativi se podsjeća da Crna Gora već ima Program razvoja zelenog vodonika i Akcioni plan za period od 2026. do 2028. godine.
Naredni korak trebalo bi da budu pažljivo odabrani pilot projekti, istraživanje, razvoj stručnog kadra i povezivanje energetike sa sektorima u kojima zeleni vodonik može imati praktičnu primjenu.
Projekti bi trebalo da se razvijaju tamo gdje postoje jasna potreba, dostupna obnovljiva energija, ekonomska opravdanost i prihvatljiv uticaj na vodu, prostor i životnu sredinu.
Lokalna zaštita koja daje konkretne rezultate
Ekološka država, navode Milatović, mora biti vidljiva i na konkretnim lokalitetima čije prirodne, pejzažne i kulturne vrijednosti zahtijevaju posebnu zaštitu.
Kao prvi lokalni fokus izdvojeni su brdo Spas u Budvi i Valdanos u Ulcinju.
Konačna i stvarna zaštita brda Spas
Za brdo Spas predlaže se da Opština Budva i nadležne državne institucije dovrše potrebne postupke zaštite, preciziraju granice i režime i obezbijede funkcionalno upravljanje područjem.
Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti zaštiti od požara i dalje degradacije, kao i usklađenosti budućih planskih rješenja sa vrijednostima prostora.
„Cilj je da zaštita postane stvarna, jasna na terenu i dugoročno održiva“, navodi se.
Cjelovita zaštita Valdanosa
Valdanos je u inicijativi opisan kao jedinstvena cjelina mora, obale, maslinade i kulturnog pejzaža Ulcinja.
Predložen je integrisan pristup zaštiti koji bi obuhvatio povezane morske, priobalne i kopnene vrijednosti, uz stručno određivanje granica i režima zaštite.
Posebno bi trebalo očuvati tradicionalnu maslinadu, morska staništa, pejzaž i javni karakter tog prostora.
„Valdanos može postati primjer kako se prirodna i kulturna baština čuvaju kao jedinstvena razvojna vrijednost“, navodi se.
Milatović poručuje da „Ekološka država 2.0“ treba da predstavlja okvir za odgovorniji način donošenja odluka o prirodi, prostoru i razvoju Crne Gore.
Cilj je država koja bolje poznaje svoje prirodno bogatstvo i pravovremeno ga štiti, investitorima daje jasna pravila i predvidljiv prostor za razvoj, otpad pretvara u resurs, a javnu potrošnju koristi za podsticanje održivije ekonomije.
Takođe, razvoj bi trebalo mjeriti i prema tome koliko je država uspjela da sačuva, dok bi ekološka šteta morala ozbiljno da se sankcioniše i sanira.
Voda, obala i nacionalni parkovi, zaključuje se u inicijativi, treba da ostanu dio zajedničkog dobra dostupnog građanima.
Izvor: rtcg.me
