Kako su Pobjedi objasnili iz Poreske uprave, radi se o podatku iz IOPPD prijava za period od januara do decembra prošle godine.
U Crnoj Gori ima 183.000 zaposlenih, što znači da je više od devet odsto radnika osigurano na minimalac.
Sektori
“Najviše obračunatih minimalnih bruto zarada bilo u pet djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, trgovine na malo u nespecijalizovanim prodavnicama, nespecijalizovanoj trgovini na veliko, izgradnji stambenih i nestambenih zgrada i privatnom obezbjeđenju”, saopšteno je Pobjedi iz Poreske uprave. Oni su pojasnili da najmanja bruto zarada, odnosno sa porezima i doprinosima, iznosi 288 eura.
Na pitanje da li su tokom kontrole registrovani slučajevi da se zvanično isplaćuje minimalac da bi se izbjegle pune dažbine, a ostatak do pune plate daje zaposlenim na ruke, iz Poreske uprave su odgovorili da u slučaju utvrđivanja nepravilnosti preduzimaju mjere, odnosno sankcionišu neregularnosti. Objasnili su, međutim, da je inspekcija rada u tom dijelu ključna.
“Inspekcija rada ima primarnu nadležnost nad praćenjem pitanja radnih odnosa i poštovanja ugovora o radu između poslodavaca i zaposlenih. U okviru saradnje koju Poreska i Uprava za inspekcijske poslove redovno ostvaruju, realizuju i zajedničke aktivnosti na suzbijanju nelegalnog poslovanja na tržištu rada”, objasnili su iz Poreske uprave.
Osiguravanje zaposlenih na minimalac, a isplata ostatka plate na ruke, što je nezakonito, česta je tema.
Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković Pobjedi je prije desetak dana takođe kazao da poslodavci u velikom dijelu privatnog sektora isplaćuju zaradu u visini minimalne, što je najniži iznos koji po zakonu moraju da isplate.
“Ostatak zarade isplaćuju na ruke, to jest na crno. Na taj način, dugoročno gledano, gubi zaposleni zbog neuplaćenih doprinosa za PIO, ali gubi i država, budžet, socijalni fondovi. To se mora iskorijeniti”, kazao je Keković.
Razgovori
Ovih dana trebalo bi da počnu razgovori Vlade, sindikata i poslodavaca oko povećanja minimalne zarade, koja se nije mijenjala od 2013. Ministar finansija Darko Radunović najavio je da se u Vladi razmišlja o povećanju minimalne zarade. On nije govorio o procentu mogućeg uvećanja minimalca, ali je kazao da će Vlada krajem prvog kvartala izaći sa novim pravilima socijalnih davanja.
Iz sindikata su pozdravili najavu o mogućem povećanju minimalca, a Keković je Pobjedi kazao da u Uniji slobodnih sindikata smatraju da bi trebalo da iznosi 60 odsto prosječne zarade, umjesto sadašnjih 30 odsto.
Priznao je, međutim, da je u ovom trenutku realnije očekivati da minimalac iznosi polovinu prosječne zarade, u ovom slučaju 250 eura.
U Uniji poslodavaca, međutim, ne dijele mišljenje ni sindikata, ni Vlade i protive se povećanju minimalca, jer navodno za to nema uslova. Prije povećanja minimalca poslodavci traže smanjenje ukupnog opterećenja na zarade, odnosno poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za Fond rada, za Privrednu komoru, za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, za prevenciju radne invalidnosti…
“Značajnije smanjenje opterećenja dovelo bi do rasta zarada, povećala bi se zaposlenost i eliminisala isplata dijela zarade na crno”, smatraju u UPCG i dodaju da zamjeraju Vladi što nije stvorila pretpostavke za poslovanje u uslovima pravne sigurnosti i zaštite konkurencije.
Izvor: CdM
