U zavisnosti od odgovora zavisiće i njihove dalje reakcije.
Prilikom javne prezentacije projekta, koju je za zainteresovane mještane organizovala Elektroprivreda, nijesu dobijeni odgovori na mnoga pitanja, poput daljeg plavljenja terena, pretvaranja Zete u potok, deponija, i tada su iz EPCG obećali da će uskoro doći do sastanka sa mještanima na kojima će im dati ogovore na ta i ostala pitanja.
"Poslije rasprave niko nam ne javlja šta se dešava sa projektom, ima li njegove revizije. Po njihovom projektu rijeka nam se svodi na 70 centimetara i željeli smo da znamo da li je to tačno i kome je u interesu da grad ostavi bez rijeke", kazao je Vladimir Stijepović i dodao da su im podršku pružili i članovi Sportskog ribolovnog društva "Nikšić".
Pitanja na koje traže odgovor su do koje kote će doći do plavljenja, kao i pojašnjenje Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu koji je kontradiktoran sa zaključkom u kome stoji da projekat neće proizvesti značajne negativne uticaje na životnu sredinu, dok je u njemu iznesen stav stručnjaka da će nizvodno od izgrađene brane, usljed smanjenog protoka od 1,3 m3/s, 300 dana u godini uticaj na životnu sredinu biti dramatičan.
"Šta će se desiti sa zemljom i imovinom nakon izgradnje brane. Definitivno je da će cijena zemlje pasti na nivo koji je neprihvatljiv za sve nas. Ribolovci su istakli da grad ostaje bez rijeke deset kilometara nizvodno od planirane brane", kazao je Stijepović.
Jedno od bitnih pitanja, kako je istakao, je uticaj projekta na izvorište pitke vode Poklonci.
"Po projektu tunel koji će da odvodi akumuliranu vodu izlazi u neposrednoj blizini izvorišta Poklonci. Nemamo odgovor da li je Elektroprivreda izvršila studiju uticaja projekta na Poklonce i kako će se to odraziti na pitku vodu koju 30 odsto Nikšićana ljeti koristi", kazao je Stijepović.
Prema riječima Nebojše Vukićevića tokom prezentacije projekta mještani nijesu dobili odgovore na tražena pitanja, već je sve ostalo "u magli".
"Mi nijesmo za kočenje razvojnih projekata Crne Gore već samo tražimo da se nešto tako ozbiljno razmotri sa svih aspekata, da se uključe najkompetentniji ljudi iz Crne Gore. Svakome je u interesu da se prevodi višak vode, ako je to izvodljivo, da se proizvodnja električne energije poveća, samo želimo da znamo da li će Zeta i dalje teći i da li će najljepši pejzaž ostati netaknut", kazao je Vukićević i dodao da ih raduje činjenica da je EPCG pokazala spremnost da im da odgovore na sva pitanja.
Nikola Vukotić je pitao koliko će od planiranih 1,3 kubika vode stići do Vukovog mosta i da li imaju podatke koliki su gubici od planirane brane pa do pomenutog mosta.
"Šta će biti sa zagađenjem i kakav će biti kvalitet vode Zete od brane do Vukovog mosta. Znamo da Bistrica presuši i da je ona glavni zagađivač Zete pa tražimo da nam objasne šta će se desiti sa vodom nizvodno od mosta na Duklo", kazao je Vukotić.
Narednih dana mještani će pitanja uputiti i nadležnim ministarstvima, Agenciji za zaštitu životne sredine, ambasadama, NVO sektoru.
Na pomenutoj prezentaciji Izet Močnik, iz slovenačke kompanije IBE, koja je uradila glavni projekat, kazao je da je akumulacija mala i da problem poplava neće biti riješen.
A da poplave ne samo da neće biti riješene, već će doći do izraženijeg plavljenja miločanskog i brezovačkog polja objasnio je u ime mještana prof.dr Mićko Radulović. Pored plavljenja doći će, kako je tada kazao Radulović, i do stvaranja deponije. Na javnoj prezentaciji projekta prof.dr Miodrag Kaluđerović, koji je takođe zastupao mještane, kazao je da je problem u konceptu samog projekta, kao i da su projektanti uzimali mjesečne, godišnje i višegodišnje prosjeke, dok Zeta ne teče po prosjecima. Ponudio je rješenje – projekat koji košta manje od onog koji Elektroprivreda namjerava da realizuje, donosi deset puta više energije, a nema negativnog uticaja po životnu sredinu. I što je najvažnije, Zeta će i dalje teći, a problem poplava, kako je kazao, biće riješen.
Ideja o prevođenju Zete u Krupac datira još od 1968. godine, a projekat bi Elektroprivredi donio povećanje elektrićne energije za oko 30 GWH, dok bi godišnji prihodi, u zavisnosti od kretanja cijene struje na berzi, bili veći od 2,5 do 3,7 miliona eura. Građevinski radovi na realizaciji glavnog projekta trebalo bi da počnu u junu, a sa konzorcijumom "MPM", koji predvodi nikšićka kompanija "Mehanizacija i programat", EPCG je u novembru prošle godine zaključila ugovor. Građevinska dozvola trebalo bi da se obezbijedi u prvoj polovini 2017. godine do kada bi od resornih ministarstava trebalo da budu pribavljene neophodne saglasnosti, kao i da se završi eksproprijacija zemljišta na loklitetu Zavrh. Period vraćanja investicije je sedam godina.
Izvor: vijesti.me
