Na panelu “Dostojanstven rad: izazovi i perspektive u Crnoj Gori”, koji je tim povodom održan, ocijenjeno je da Crna Gora bilježi napredak u oblasti radnih prava, ali i da pred njom stoje brojni izazovi – od jačanja socijalnog dijaloga do usklađivanja zakonodavstva sa standardima Evropske unije, prenosi Pobjeda.
“Minimalna zarada u prethodnom periodu povećana je sa 450 na 800 eura, unaprijeđeni su pripravnički rad i prava zaposlenih, ali dostojanstven rad nije samo plata, već i zaštita koju država mora obezbijediti. Poseban akcenat stavljamo na jačanje Inspekcije rada”, naglasila je Nišić.
Prema njenim riječima, više zakonskih rješenja trenutno je u proceduri ocjene od strane Evropske komisije, a njihovo usvajanje doprinijeće većoj pravnoj sigurnosti i zaštiti zaposlenih. Ministarka je najavila i izmjene Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu, čime će se, kako je kazala, dodatno unaprijediti mehanizmi zaštite od mobinga.
“Formiraćemo radnu grupu i zajedno sa partnerima osigurati da svi zaposleni u Crnoj Gori budu zaštićeni od mobinga i drugih oblika uznemiravanja. Zajedničkim naporima gradimo sistem dostojanstvenog rada i bolju budućnost”, poručila je Nišić.
Podrška EU i socijalni dijalog
Šef za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Bernard Brunet istakao je da je cilj da Crna Gora postane 28. članica Unije do 2028. godine.
“To je ambiciozan, ali realan cilj. Članstvo u EU donosi ne samo obaveze, već i značajne benefite – ekonomske, socijalne i institucionalne. Harmonizacija zakonodavstva u oblasti rada i socijalne zaštite je zahtjevan, ali ključan proces. Socijalna prava nalaze se u temelju EU i Crna Gora mora pokazati da je spremna da u potpunosti zaštiti prava svojih radnika”, rekao je Brunet.
Dodao je da Evropska komisija već pruža podršku kroz programe i finansijsku pomoć, te naglasio važnost jačanja socijalnog dijaloga između poslodavaca, sindikata i institucija.
Brojne pritužbe radnika
Na panelu je govorila i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne GoreTatjana Radović Todorović, podsjećajući da je pravo na rad jedno od osnovnih ljudskih prava.
“Između 30 i 40 odsto pritužbi koje dobijamo odnosi se na povrede prava iz radnog odnosa. Najčešće su pogođeni mladi, žene, osobe sa invaliditetom, pripadnici manjinskih zajednica i radnici migranti. Mladi uglavnom počinju karijeru kroz privremene ugovore ili volonterski rad, što utiče na njihov odlazak iz zemlje. Stariji radnici pak često trpe diskriminaciju po osnovu godina”, kazala je ona.
Radović Todorović posebno je ukazala na probleme stresa, pritisaka i mobinga na radnom mjestu.
“Dokazivanje mobinga u praksi je izuzetno teško, a sudski postupci dugi i često završavaju u korist poslodavca. Zato pozdravljamo najavljene izmjene zakona koje će doprinijeti jačoj zaštiti zaposlenih”, istakla je ona.
Ona je naglasila da je socijalni dijalog temelj dostojanstvenog rada i podsjetila da Evropska socijalna povelja obavezuje države da obezbijede djelotvornu saradnju između poslodavaca i sindikata.
