“Dok se u kontekstu evropskih integracija Crne Gore neprestano govori o ekološkim standardima, poglavljima i zelenim agendama, stanje na terenu šalje potpuno drugačiju poruku. Dok Evropi obećavamo ekologiju, iza kulisa ostavljamo devastiranu prirodu. Najbolji primjer tog jaza između Brisela i crnogorske stvarnosti jeste rudokop Zagrad u nikšićkoj Župi, koji i danas predstavlja školski primjer ugrožene životne sredine i neodgovornosti”, navodi se u saopštenju NVO “Zagrad Montenegro”, koje potpisuje direktor Ivan Đurović.
Ovo višegodišnje stanje, kako je ocijenio, direktna je posljedica neispunjenih zakonskih obaveza, ali i potpunog nedostatka institucionalne odgovornosti za sanaciju i rekultivaciju prostora u pogledu zaštite životne sredine.
Kako ističe, godinama unazad slušamo uvjeravanja da je sve urađeno u skladu sa propisima.
“Od bivših i sadašnjih koncesionara, pa do institucija koje su odobravale i nadzirale radove, svi tvrde da su postupali u okviru svojih nadležnosti. Na papiru, pred briselskom administracijom, proces djelimično može djelovati uredno jer postoje ugovori, saglasnosti i izvještaji koji bi trebalo da potvrde da Crna Gora ide pravim putem. Međutim, dovoljno je samo jednom obići rudokop Zagrad da bi se vidjelo da stvarnost izgleda potpuno drugačije i da se postavi logično pitanje kako mislimo u Evropsku uniju sa ovakvim ekološkim stanjem i neodgovornošću”, navodi se u saopštenju Đurovića.
Kaže da dokumentacija možda stvara privid da sistem funkcioniše, ali stanje na terenu ga surovo demantuje.
“Nesanirane eksploatacione površine, nezaštićene kosine i usjeci, oštećena saobraćajna infrastruktura, ugrožena bezbjednost građana, neobezbijeđen prostor rudokopa i nekontrolisan odvoz materijala sa lokaliteta, jasno svjedoče da su javni interes i zaštita životne sredine gurnuti u drugi plan, dok je bezbjednost građana direktno ugrožena. Pokazuje se paradoksalna slika gdje su svi učesnici u procesu formalno pokriveni urednom dokumentacijom, dok istovremeno niko ne preuzima stvarnu odgovornost za ekološke posljedice koje trpe mještani naselja Zagrad i Oblatno. Posebno zabrinjava činjenica da se odgovornost konstantno prebacuje između bivših i sadašnjih nosilaca koncesionih prava”, naveo je Đurović.
Podsjetio je da je o ovom problemu zvanično upoznata i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kojoj je NVO „Zagrad Montenegro“ detaljno predočila stanje na lokalitetu.
“U odgovoru je Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori navela sljedeće. „Primili smo k znanju pitanje koje ste pokrenuli u vezi sa stanjem rudokopa Zagrad u Župi nikšićkoj. Evropska unija pridaje veliki značaj zaštiti javnog zdravlja i životne sredine. U tom smislu, kako bi napredovala u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, od Crne Gore se očekuje da svoje domaće zakonodavstvo uskladi sa pravnom tekovinom EU u oblasti životne sredine i da obezbijedi njegovu djelotvornu primjenu.“ Upravo slučaj rudokopa Zagrad dokazuje da naš problem nije u nedostatku zakona, već u njihovoj dosljednoj primjeni i kontroli. Između onoga što piše u službenim aktima koje šaljemo Evropi i onoga što postoji na terenu zjapi očigledan nesklad. Zbog toga građani s punim pravom zahtijevaju konkretne mjere i jasnu odgovornost”, kazao je Đurović, ističući da trenutno stanje na rudokopu Zagrad opominje da je jaz između birokratije i stvarnosti postao neprihvatljiv.
