Ovaj vid proaktivne komunikacije, za direktora "Ozona", Aleksandra Perovića je ohrabrujući, naročito, kako kaže, za one organizacije civilnog društva koje su konstruktivnim kritikama i netolerantnom odnosu prema nepravilnostima bile prisutne u kontinuitetu u prethodnom periodu.
"Podsjetićemo da je ekokriminal uzeo maha i da je višedecenijski problem u svih nacionalnim parkovima, a da je bahato ponašanje bivših rukovodilaca, bilo nepremostiva prepreka za argumentovan dijalog sa onima koji radom na terenu pokušavaju zaštiti javni interes. Nacionalni parkovi su važan segment procesa nacionalnog brendiranja ekološke države Crne Gore, koju smo inicirali sa aktuelna izvršna vlast prepoznala kao razvojnu šansu i zato ćemo pokušati dati doprinos da se najvrijedniji prirodni resursi tako i doživljavaju“, kazao je Perović.
Predloge i obrazloženja prenosimo u cijelini:
1. Organizacioni redizajn JPNPCG
Imajući u vidu dosadašnje iskustvo iz prakse, vjerujemo da je potrebno osavremeniti organizacionu strukturu NPCG, sa akcentom na osnaživanje Službe zaštite, kao vitalno važnog sektora kao i transparentost, naročito u kontekstu informisanja javnosti o stanju na terenu i aktivnostima koje se realizuju.
Služba zaštite mora biti efikasna, adekvatno obučena i opremljena, što podrazumijeva tematske obuke i nabavku savremene opreme, čijom se primjenom krivolov i drugi vidovi ekokriminala mogu svesti na najmanju moguću mjeru.
Kada je u pitanju transparentnost , smatramo da je potrebno učešće predstavnika civilnog društva u Upravnom odboru NPCG ili formiranje posebne komisije sa predstavnicima civilnog društva kojoj će biti omogućen kontinuirani građanski monitoring i komunikacija sa javnošću, što je evropska dobra praksa.
Akcenat u komunikacij sa građanima treba da bude na ključnu problematiku kojom se bave NPCG kao što su stanje zaštićenih i ugroženih vrsta, trendovi stanja populacija, rezultati rada Službe zaštite, sa posebnim senzibilitetom na borbu protiv ekokriminala, a ne kao što je do sada bio slučaj na broj prodatih ulaznica.
2. Javna kampanja u cilju podizanja povjerenja građana u NPCG
Višegodišnje loše upravljanje kao jednu od posledica ima loš imidž preduzeća u javnosti, što se odražava i na odnos prema ovom važnom prirodnom resursu, što potvrđuju brojne organizacije koje su radile istraživanja o ovoj problematici.
Smatramo da je potrebno iskoristiti godinu obilježavanja 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, osmisliti tematsku kampanju i razviti odgovarajuću infrastruktur,u građanima Crne Gore omogućiti da po simboličnoj cijeni koriste usluge u svim nacionalnim parkovima a mještanima obezbjediti besplatan pristup.
3. Studije procjene rizika sa planom sanacionih i zaštitnih mjera
Imajući u vidu realne rizike kako od prirodnih tako i od ljudskih aktivnosti, smatramo da je potrebno uraditi strateška dokumenta koja će shodno specifičnostima svih nacionalnih parkova, analizirati relevantne činjenice, dati smjernice za konkretne mjere sanacije i zaštite i obezbjediti podršku relevantnih institucija koje budu prepoznate kao potrebne. Posledice lošeg planiranja i nedovoljni kapaciteti, podcjenjivanje problema kao što su poplave, požari, klimatske promjene nažalost izazivaju značajne i ekološke i ekonomske posledice, što nanosi štetu svim građanima Crne Gore i zbog toga je potreban suštinski pristup i obezbjeđivanje sistemske podrške.
4. Organizovanje sastanaka sa organizacijama koje djeluju u NP Prokletije
Shodno komunikaciji koju smo imali sa kolegama, smatramo da je potrebno organizovati sastanak sa organizacijama koje gravitiraju i djeluju unutar NP Prokletije, po mogućnosti i terensku posjetu. Loši vremenski uslovi i udaljenost od Podgorice, svakako predstavlja otežavajuću okolnost ali vjerujemo da ćete prepoznati važnost konkretne komunikacije.
