“Dobro je da se energija prazni. Mi smo imali jedno zatišje nakon zemljotresa 1979. godine. Ustvari čitav region, Crna Gora i Italija su imali veoma izraženu seizmičku aktivnost, a onda je nastupilo zatišje”, rekao je Čaveliš.
Zatim podsjeća na potrese u Italiji prije desetak godina, kao i zemljotres u Albaniji prošle godine.
“Ne smijemo zaboraviti ni zemljotres u Plavu i Gusinju s početka 2018. godina, koji je bio uslovno rečeno razorni zemljotres, jer je ostavio materijalne štete u objektima. Tu je i zemljotres u Zagrebu ove godine”, podsjeća Čaveliš.
Stoga se, kaže, može reći da je nakon perioda zatišja od 20 godina nastupio period neke pojačane seizmičke aktivnosti.
“Međutim, ako to gledamo na neku duži vremenski period, i u okviru globalne seizmičke aktivnosti, tu se ne može reći da imamo snažnije povećanje seizmičke aktivnosti, jer se zemljotresi od pet Rhitera svakodnevno javljaju širom svijeta”, kazao je on.
On pojašnjava da nijedna seizmološka služba ne daje kratkoročne prognoze kad su u pitanju zemljotresi.
“Pitanje je bi li ta prognoza bila svrsishodna. Pitanje je da li bi građani reagovali, jer vidimo kako se danas ponašaju kad je epidemija. Ne bi ni čula da im to kažemo. Kratkoročna prognoza je neupotrebljiva”, navodi Čaveliš.
Kaže, međutim, da seizmološke daju dugoročne prognoze, koje se nazivaju seizmički hazardi.
“Mi ne možemo odrediti kad će se dogoditi zemljotres i gdje, ali možemo odrediti zone u kojima je moguće dejstvo snažnih zemljotresa”, istakao je on.
Podsjeća da je kvalitetna gradnja objekata najbolja zaštita od zemljotresa.
“Zemljotres u principu ne ubija, ubijaju loše napravljeni objekti”, ističe Čaveliš.
Za građane je, u slučaju potresa, imao i savjet kako da se ponašaju.
“Prvo, da izađu iz objekta što prije mogu. Jer imaju nekoliko seknudi. Drugo, da se odmaknu od objekta čim izađu van. I treće, ako ne mogu da izađu, da se odmaknu od staklenih površina i predmeta koji mogu pasti. A ostalo je sudbina”, zaključio je Čaveliš.
