Među osnivačima bio je i književnik Dušan Govedarica, koji se za Dnevne novine rado sjeća momenta kada je nastao klub pisaca, kako se razvijao i šta je sve uspio da postigne u poluvjekovnom postojanju.
„Kao mladi entuzijasti iz tri srednje škole, Pedagoške akademije, Tehničke škole „Tvrtko Bijelić“ i Gimnazije „Stojan Cerović“ sjeli smo i u staroj zgradi Radničkog univerziteta u jednom finom, toplom podrumu osnovali sadašnju zajednicu sa imenom uglednog književnika i profesora nikšićke gimnazije Vlada Mijuškovića. Sada mogu da kažem da je to bila baš hrabrost. Ujediniti tri literarne sekcije, a znajući kako se takmičarski duh među pjesniciama odvijao. I boga mi, uspjeli smo da opstanemo pola vijeka“, sa ponosom kaže Govedarica.
Za pola vijeka postojanja učinjeno je mnogo, rezultati zajednice su i više nego vidljivi, a ono na šta je Govedarica posebno ponosan je što zajednica i dalje funkcioniše kao i prvog dana.
„Ta zajednica i danas je zajedno. Ima, nažalost, počivših, kojima duša počiva u nekom poetskom raju“, kaže Govedarica.
PREKO 600 NASLOVA
Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ uspjela je da objavi preko 600 naslova.
„Vrlo je bitno da nijesmo imali izdavačkog promašaja, ni ranije u doba komunizma, a ni u ovom kasnijem demokratskom vremenu. Zajednica je mala izdavačka kuća. Mi nijesmo imali sredstava da se takmičimo sa velikim izdavačima, što ni danas nećemo“, kaže Govedarica.
PONOSNI NA DOPRINOS KOJI SU DALI DA NIKŠIĆ BUDE PREPOZNAT KAO GRAD PISACA
Osnivači i članovi Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ posebno ističu doprinos koji su dali da Nikšić u jednom periodu bude prepoznat u zemlji i okružnju kao grad pisaca. Osnivanje manifestacije "Nikšićki književni susreti" 1969. godine bili su najbolji pokazatelj te tvrdnje.
„"Nikšićki književni susreti", što je sjajno objavio Pero Zubac, bili su filter za uspjeh mladih pisaca, jer ko je bio pozvan na književne susrete u Nikšiću govorilo se „od ovoga će biti pisac“. Malo je ondašnjih jugoslovenskih pisaca i uglednika koji nijesu bili gosti nikšićkih susreta“, kaže Govedarica.
Iste godine sa osnivanjem Književnih susreta počinje i izdavačka djelatnost, a kako ističe Govedarica, za pedeset godina postojanja uspjeli su da organizuju niz manifestacija kao što su „Ponoćne večeri“, „Međunarodni sajam knjiga“, tribinu „Rade Tomov“, „Auto(R) na korzu“.
„Zajednica je iznjedrila sve nas pjesnike. A pjesnici su poslije vratili to zajednici svojim ugledom, nagradama, manifestacijama. Nikšićki pisci "igrali su u dresu" crnogorskih pisaca. Nama je Crna Gora metafora, mi smo u njoj postali pisci“, rekao je Govedarica.
KNJIŽEVNE NAGRADE "ZALOGA" I "VITO NIKOLIĆ"
Književna zajednica ustanovila je četiri nagrade „Zaloga“ 1986. godine, kada i slavi punoljetstvo postojanja, zatim nagradu „Vito Nikolić“ 1994. godine, a nakon nje nagrade „Spasoje Pajo Blagojević“ i „Radule Željko Damjanović“.
„Sve četiri nagrade su sačuvane. Jedno čudo sudbine, prvi dobitnik nagrade „Zaloga“ je „Vito Nikolić“ koji već sljedećih desetak godina ima svoju nagradu“, rekao je Govedarica.
NEOBJAVLJENI ROMAN VLADIMIRA MIJUŠKOVIĆA "KLIZAVE OKUKE"
Govedarica naglašava da Književna zajednica posjeduje i neobjavljeni roman Vladimira Mijuškovića "Klizave okuke".
„Taj roman je Milo Kralj zavještao meni i nadam se da ćemo sljedeće godine, kada slavimo pedeset godina izdavaštva, objaviti i taj neobjavljeni roman“, istako je Govedarica.
VRATITI LITERARNI SJAJ
U Književnoj zjednici kažu da će i dalje raditi kao i do sada. Govedarica vjeruje da će uspjeti da Nikšiću vrate obilježje po kojem je nekada bio prepoznatljiv.
„Imam žarku želju da Nikšić ponovo vrati taj literarni sjaj na našem Trgu Slobode. Trudićemo se, u saradnji sa opštinskim partnerima, da oživimo i tribinu „Rade Tomov“. Taj epsko-lirski momenat je zapostavljen i čini mi se da će se vratiti. Moraće pjesnici da se saberu i da vrate tu sjajnu nikšićku publiku na kojoj je počivalo naše pjesništvo“, poručio je Govedarica ističući da Nikšić cijeni svoje pisce i dobre pisce sa strane.
Jubilej 50 godina od osnivanja obilježen je sinoć organizovanjem okruglog stola na kojem su govorili uglednici iz književnosti, dok će večeras biti održano veče članova Književne zajednice „Vladimir Mijušković“ sa gostima.
„Poeziju svaki pjesnik piše velikim slovom P. I ona će proviriti, ta princeza da pokaže koliko je ko rezultata napravio na književnom planu. S obzirom da su pjesnici depresivni opstimisti, ja bih poželio gradu da vrati, a vratiće, ja mislim, onaj svoj zaštitni znak „grad pisaca“, zaključio je Govedarica.
