Afrička kuga svinja nikada nije zabilježena na teritoriji Crne Gore. Prvi put pojavila u Еvrоpi 1960. godine u Španiji, Portugaliji i Sardiniji, da bi se nakon pojave bolesti u Gruziji 2007. godine bolest pojavila i na području Ruske Federacije. Od tada se bolest širi i trenutno je u Evropi afrička kuga svinja zabijležena u Litvaniji, Letoniji, Polјskoj, Rusiji, Ukrajini, Slovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Belgiji i Bugarskoj, ali i na azijskom kontinentu (Kina, Vijetnam, Kambodža) i Africi.
Podsjećamo da Uprava od oktobra prošle godine, od trenutka kada se bolest približila zemljama regiona, sprovodi aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju, odnosno mjere za spriječavanje pojave ove bolesti, kao i pojačani nadzor domaćih i divljih svinja i rigoroznu kontrolu na graničnim inspekcijskim mjestima uvoza svinja i proizvoda dobijenih od svinja.
Uzimajući u obzir širenje ove bolesti evropskim kontinentom, naročito pojavu bolesti u Mađarskoj, Rumuniji, sada i Bugarskoj, način prenošenja i širenja, nepostojanje vacine, kao ni efikasne terapije protiv ove bolesti, afrička kuga svinja predstavlja prijetnju sektoru svinjarstva i populaciji divljih svinja.
Jedina efikasna mjera za spriječavanje unošenja virusa ove bolesti je visok nivo biosigurnosnih mjera na farmama, klanicama i u lovištima kao i kontrola na graničnim inspekcijskim mjestima. Sa ciljem informisanja i edukacije držaoca svinja i svih subjekata koji treba da sprovode preporuke, Uprava je u proteklih godinu dana održala niz radionica i obuka za veterinare, lovce i držaoce svinja. Izrađene su i brošure i informativni material koji je dostribuiran na sve relevantne adrese.
Sa pojačanom kampanjom informisanja i komunikacije sa navedenim ciljnim grupama nastaviće se i u narednom periodu.
Bolest opasna samo za svinje
Afrička kuga svinja (AKS) je kontagiozna, virusna, zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestuje u vidu hemoragične groznice, a smrtnost može dostići i 100 odsto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, svih kategorija.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje. Bolest se širi na najrazličitije načine, a to su: kontakt zaraženih i zdravih svinja, ishrana svinja pomijama u kojima ima kontamiranih ostataka hrane, kontaminirana hrana i voda, inficirani krpelji, odjeća i obuća, kontaminirani predmeti i oprema, prevozna sredstva, stajnjak, leševi uginulih i zaklanih životinja, glodari i insekti. Krpelјi predstavljaju rezervoar bolesti!
Oboljenje se manifestuje iznenadnim uginućem jedne ili više svinja, gubitkom apetita, potištenošću, povišenom tjelesnom temperaturom do 42 C 0 , krvarenjem po koži – najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku, bočnim stranama trupa, krvavim prolivom, pobačajima, nesigurnošću pri hodu, otežanim disanjem, kašljanjem i povraćanjem.
Važno je znati prepoznati ovo oboljenje, a klinička slika je kompleksna i nespecifična. Bolest se ne liječi niti postoji vakcina protiv ove bolesti! U slučaju pojave bolesti, jedini način borbe je usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje
oboljelih i na bolest sumnjivih domaćih svinja na zaraženom gazdinstvu, a u zaraženim i ugroženim zonama preduzimaju se vrlo rigorozne mjere za kontrolu ove bolesti.
PREPORUKE DRŽAOCIMA SVINJA
Još jednom pozivamo držaoce svinja da se pridržavaju svih preporuka i mjera za spriječavanje pojave ove bolesti, odnosno na sprovođenje strogih mjera kontrole i primjenu biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, što podrazumjeva:
- pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, kretanju i prometu životinja;
- držanje svinja na način da se spriječi direktan kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama;
- izbjegavati pašno držanje svinja i puštanje svinja u otvoreni prostor, koji nije zaštićen ogradom ili na drugi način;
- ne hraniti svinje pomijama;
- osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću;
- obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru;
- postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje
- sprovesti mjere uklanjanja ektoparazita i zaštite životinja od krpelja;
- izvršiti preventivnu dezinfekciju štala (podova i zidova) prskanjem krečnim mlijekom ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom;
- pravilno odlaganje stajnjaka kao i u slučaju klanja za sopstvene potrebe, propisno odlaganje nus proizvoda (zakopavanje, spaljivanje).
Flajeri Uprave sa preporukama držaocima svinja i lovcima su na LINKU
