Prije svega, kažu, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja.
"Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent. Sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7 odsto u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru. Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora" poručuju iz Privredne komore.
Kažu da sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj.
"Podsjećamo da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike", piše u saopštenju PK.
Kažu da je administrativni aparat znatno uvećan, i da smo uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor.
"Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina. Sa druge strane, razumijemo namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju. Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja", saopštili su oni.
