Opšti cilj projekta, kako je kazao Miodrag Karadžić iz DMEN-a, je doprinos povećanju kapaciteta nevladinog sektora i državnih institucija u smjeru poboljšanja stanja životne sredine u Crnoj Gori.
„Da bi se ostvario cilj realizovaće se sledeće aktivnosti: Analiza državnih politika vezanih za zaštitu šuma koja će NVO sektoru pružiti argumente koji će se kasnije koristiti u dijalogu sa vlastima; Obuka za lokalne NVO o savremenim standardima u zaštiti šuma i praćenju državnih politika, što će ojačati položaj NVO sektora u konsultacijama sa vladinim tijelima; Sastanci sa Upravom za šume koji će doprineti boljoj komunikaciji i razmeni informacija; Stalno terensko praćenje stanja šuma u Crnoj Gori koje će se odvijati od strane naših i partnerskih NVO a za građane ćemo izraditi internet platformu ''Čuvari šuma'' putem koje će moći da prijave nepravilnosti u bilo kojem dijelu Crne Gore“, objasnio je Karadžić.
Zatim je, dodaje, planirano organizovanje tematskih okruglih stolova i konferencije koji će istaknuti važne teme vezane za šume.
„Realizovaćemo dvije javne kampanje koje će se odnositi na ilegalne sječu i kampanju protiv šumskih požara. Kroz kampanje planiramo da uključimo i informišemo javnost o ovim osjetljivim pitanju i podstaknemo zajednicu na pozitivne promjene“, navodi on dodajući da očekujemu da će projekat izgraditi sinergije između javnog i sektora civilnog društva i da će doprinijeti bržem usvajanju EU politika koje se odnose na sektor šumarstva.
Jovo Radulović iz NVO Župa u srcu podsjetio je da Crna Gora spada među najšumovitije zemlje u Evropi po površini pod šumama (više od 59 odsto), ali i po odnosu ukupne površine po stanovniku (1,3 hektara po stanovniku).
„Ova činjenica o šumskom bogatstvu čini se doprinijela je tome da se na šume isključivo gleda kao na resurs za zadovoljenje potreba popune budžeta države i pojedinaca, odnosno socijalne strane društva. Ekološka i strateška strana razvoja šuma i šumske industrije kao dugoročnog ali i ograničenog resursa potpuno je zanemarena“, kazao je on.
Osim globalnih uticaja šumski resurs u Crnoj Gori je, objašnjava, najviše ugrožen: požarima, biljnim bolestima i štetočinama, nelegalnom sječom, nedovoljno dobrim politikama i upravljanjem, lošim preventivnim mjerama u odnosu na ove probleme i nedovoljnom sanacijom opožarenih uzurpiranih prostora.
„Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. Požari iz godine u godinu zahvataju znatne površine i pričinjavaju ogromne štete. Podaci ukazuju da je u periodu 2012- 2018. godine, znači za šest godina, bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628,18 ha, i procijenjenom štetom od 6.492,496 eura. Poslednjih godina u Crnoj Gori bespravna sječa šumskog drvnog bogatstva se mjeri u hiljadama metara kubnih godišnje što je stanje koje za relativno malu teritoriju Crne Gore predstavlja ogroman problem, a ekonomska šteta se mjeri u milionima eura“, istakao je Radulović.
Sve veći uticaj i pritisak je, kaže. na dio još uvijek sačuvanih šumskih područja poput nacionalnih parkova i prostora posebne prirodne vrijednosti.
„Poseban problem koji pojačava uticaj na šumske prostore je loša koordinacija i saradnja između sektora, netransparentnost i nepostojanje kvalitetne baze podataka šuma u Crnoj Gori. Ovim problemima se nadodavaju i ograničeni kadrovski resursi i nedovoljna znanja svih u sistemu monitoringa i upravljanja šumama. NVO sektor koji se bavi zaštitom životne sredine nema dovoljno kapaciteta u monitoringu upravljanja šumama, analizi, praćenju politika i javnom zastupanju kako bi se povećao uticaj na donošenje kvalitetnijih politika i strategija“, smatra on.
Problema je, kaže, previše pa upravljanje šumskim resursima u Crnoj Gori zahtijeva korjenite promjene na svim nivoima.
On je dodao da projekat „Održivo upravljanje šumama za sve“ će nastojati da da doprinos rješavanju ovih problema kako bi se stanje šumskog ekosistema poboljšalo na zadovoljstvo svih građana Crne Gore.
U projekat je osim navedene dvije NVO planirano da se uključi i više drugih NVO, posebno sa sjevera Crne Gore.
Donator je Evropska unija preko javnog poziva “Povećanje svijesti o ekološkim i klimatskim politikama“ koji je raspisala Uprava javnih radova.
Trajanje projekta je 18 mjeseci, sprovodiće se u opštinama Nikšić, Pljevlja i Berane a ukupna vrijednost je 67.000 eura.
