Projekat „Jezik prostora / Prostor jezika – Televizija, identitet i lokalitet u savremenoj umjetnosti“, koji realizuje Centar za kulturu Šavnik uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Opštine Šavnik, predstavlja višeslojni omaž autoru čije su priče, likovi i jezik obilježili kulturnu memoriju regiona.
Iz Centra za kulturu Šavnik najavili su da će kroz projekciju dokumentarnog filma, panel diskusije, razgovore sa umjetnicima i ekskluzivno video-svjedočanstvo reditelja Milana Karadžića, publika imati priliku da sagleda značaj stvaralaštva čovjeka koji je od crnogorskog krša, lokalnog govora i svakodnevnog života stvorio univerzalnu umjetničku vrijednost.
Kako je najavljeno, o stvaralačkom nasljeđu Miodraga Karadžića govoriće reditelj Draško Đurović i književni kritičar Vlatko Simunović, dok će se putem video-linka iz Splita uključiti Arijana Čulina, glumica koja je u kultnoj seriji „Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo“ tumačila lik Milijane Mišura.
Događaj će otvoriti predsjednik Opštine Šavnik, mr Jugoslav Jakić, potvrđujući posvećenost lokalne samouprave očuvanju kulturnog nasljeđa, kolektivnog pamćenja i identiteta prostora iz kojeg su potekla neka od najznačajnijih imena crnogorske kulture.
“Polazeći od ideje da prostor nije samo pozornica već aktivni učesnik svake velike priče, projekat istražuje na koji način su Šavnik, Durmitor i crnogorski sjever oblikovali poetiku Miodraga Karadžića i postali prepoznatljiv kulturni kod čitavog regiona. Posebna pažnja biće posvećena jeziku, dijalektu i humoru koji su Karadžićeva djela učinili bezvremenim i razumljivim generacijama gledalaca od Vardara do Triglava. Program je inspirisan idejom da istinski stvaraoci nikada ne odlaze, već nastavljaju da žive kroz riječi, slike i vrijednosti koje ostavljaju budućim generacijama”, navodi se u saopštenju Centra za kulturu Šavnik.
„Postoje stvaraoci koji ne opisuju svijet, već od njegovog iskonskog daha hvataju neprolazne sudbine i trajno ih upisuju u memoriju čovječanstva. Miodrag Karadžić bio je upravo to – neustrašivi arhitekta našeg mentaliteta, čuvar specifičnog duha i umjetnik koji je u običnom čovjeku pronalazio elementarnu tragikomediju postojanja“, navodi se u prologu projekta.
Organizatori ističu da je cilj događaja ne samo njegovanje sjećanja na velikog umjetnika, već i otvaranje šireg razgovora o očuvanju kulturnog identiteta, jezika i nasljeđa u vremenu ubrzanih društvenih promjena.
Ulaz za sve zainteresovane posjetioce je slobodan.
