"Skoro petina djevojčica i dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu (18,1%), a malo ispod petine ih je gojazno (16,1%), pokazuju podaci predstavljeni u najnovijem "Izvještaju o dječijoj gojaznosti u evropskom regionu", navodi se u izvješatju.
Kako se ističe, djevojčice skoro u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok su skoro svaki peti dječak (16,1) i svaka deseta djevojčica gojazni (10,5%).
"Kad je u pitanju distribucija djece sa gojaznošću u odnosu na stepen urbanizacije, primjetno je da najviše njih (15%) živi u urbanom području u poređenju sa prigradskim (12,3%) i ruralnim područjem (9,6%)", navodi se u izvještaju.
Istraživanjem su dobijeni podaci koji pokazuju da samo 1% roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a da skoro svaki deseti da ima prekomjernu tjelesnu masu. Ukupno 88% roditelja smatra da su im djeca normalno uhranjena, dok 1,8% roditelja smatra da su im djeca pothranjena.
"Kada govorimo o dnevnoj konzumaciji svježeg voća kod djece u Crnoj Gori u životnoj dobi između 6-9 godina, primječuje se da djevojčice češće konzumiraju voće u odnosu na dječake i to za čak 6%, dok dječaci češće konzumiraju bezalkoholne zašećerene napitke (više od tri dana u nedjelji) u odnosu na djevojčice (28% naspram 24%)", navodi se u izvfještaju.
Podaci ukazuju na to da su dječaci u Crnoj Gori za 10% više fizički aktivni od djevojčica, koristeći kao parametar to da u toku nedjelje provedu minimum dva sata baveći se nekom fizičkom aktivnošću (ples, trening…).
"Crna Gora se svakako može pohvaliti time da je procenat djece koja provode najmanje jedan sat dnevno u prosjeku u aktivnoj igri čak 96%. Nakon Crne Gore, najviše vrijednosti zabilježene su u Rumuniji, Češkoj i Bugarskoj (svih 95%) dok su vrijednosti iznad 75% pronađene u većini zemalja.
Evropska inicijativa SZO-a za nadzor gojaznosti u djetinjstvu (COSI) osnovana je kao odgovor na potrebu standardizovanih podataka o nadzoru učestalosti prekomjerne težine i gojaznosti među djecom školskog uzrasta. Dostupnost takvih informacija ključna je za razvoj djelotvornih politika i strategija za borbu protiv gojaznosti u djetinjstvu u Evropskoj regiji SZO-a.
Od prvog kruga prikupljanja podataka, u kojem je učestvovalo je 13 zemalja, COSI je dramatično porastao, čak 45 zemalja učestvovalo je u petom krugu koji se realizovao u periodu između 2018. i 2020. godine.
Od toga su u petom krugu podatke prikupile 33 zemlje, a ukupno je izmjereno gotovo 411.000 djece uzrasta od 6 do 9 godina.
Sistematsko prikupljanje i analize tih podataka omogućavaju međudržavnu komparaciju i bolje razumijevanje napredovanja prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti u djetinjstvu u Evropi. Zajedno jasno pokazuju da gojaznost u djetinjstvu ostaje veliki javnozdravstveni problem u Evropskoj regiji SZO-a.
"Crna Gora se ovom istraživanju priključila u toku četvrte runde istraživanja, 2016. godine. Ciljna grupa djece su bili sedmogodišnjaci, izmjereno je njih 1.689. Mjerene su antropometrijske karakteristike, a od roditelja su dobijeni podaci o navikama u ishrani, fizičkoj aktivnosti i socioekonomskim karakteristikama porodice. Uprava škole je popunjavala školski upitnik koji je obuhvatao pitanja u vezi sa školskim okruženjem. Podaci koji su tada dobijeni predstvaljaju prve standardizovane podatke u vezi sa dječijom gojaznošću u Crnoj Gori, obzirom da podaci o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama školske djece nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Crnoj Gori, dok se podaci sa redovnih sistematskih pregleda ne prikupljaju na standardizovan način", zaključuje se u saopštenju IJZCG.
