Kada je u pitanju broj procesuiranih slučajeva korupcije u zdravstvenom sistemu Nikšića, reklo bi se da ta pojava ne postoji ili je tek statistička greška.
Tokom ove godine, zaključno sa datumom 22. jul, i tokom prošle godine, u Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Nikšiću pristigao je samo jedan predmet koji tretira korupciju u zdravstvenom sistemu.
„Obavještavamo Vas da u 2023. godini nije bilo prijavljenih djela iz oblasti korupcije u zdravstvu, dok je u 2024. godini formiran jedan predmet“, naveo je u odgovoru Portalu Onogošt rukovodilac Osnovnog državnog tužilatva u Nikšiću Željko Pejović.
I taj jedan postupak u ruke nikšićkih tužilaca dospio je iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), a trenutno je u fazi izviđaja.
„Predmet je od strane Specijalnog državnog tužilaštva dostavljen na nadležnost ODT Nikšić, nakon izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv jednog lica zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore i isti je u fazi izviđaja“, naveo je Pejović.
Foto: onogost.me
Na naše pitanje da li je predmet formiran na osnovu anonimne prijave, Pejović je rekao da ODT u rješavanju pristupa na način što prikuplja činjenice.
„Osnovno državno tužilašzvo u Nikšiću sa istom pažnjom bez obzira da li je krivična prijava podnešena od strane poznatog lica ili anonimna, sa istom pažnjom pristupa u rješavanju, na način što prikuplja činjenice koje su revanatne za odlučivanje u predmetnoj krivičnoj stvari“, navodi se u odgovoru ODT-a u Nikšiću u kojem nijesmo dobili informacije protiv koga je podnesena krivična prijava i na koje okolnosti.
Dakle, izuzev ovog predmeta koji je ustupljen nikšićkom ODT-u, nema nijedne prijave od strane građana, korisnika usluga zdravstvenog sistema, ili neke organizacije ili ustanove na bilo kakav vid korupcije u nikšićkom zdravstvu.
Korupcija je i „prijateljska usluga“
Nasuprot podacima da nema presuda za krivična djela iz oblasti korupcije u zdravstvu i da postoji samo jedna prijava inicijalno predata Specijalnom državnom tužilaštvu, stoji mišljenje javnog mnjenja iskazano kroz anketu koju smo sproveli ovim povodom.
Prema rezultatima ankete portala Onogošt “Korupcija u zdravstvu – prijaviti ili ne, pitanje je sad”, koja je sprovedena od 1. do 13. jula, čak 35 odsto ispitanika odgovorilo je da je bilo prinuđeno da da novac da bi dobilo neku zdravstvenu uslugu koja je besplatna. Iako je ovaj procenat visok, većinskih 65 odsto je reklo da nije bilo u takvoj prilici.
Još indikativniji pokazatelj mnjenja o prisutnosti korupcije u javnom zdravstvenom sistemu Nikšića je odgovor ubjedljivih 67,50 ispitanika da su prijateljskim vezama dobili neku zdravstvenu uslugu. Preostalih 22,50 odsto je reklo da na ovaj način nikada nije ’’završilo’’ ništa u zdravstvenom sistemu na lokalnom nivou.
Samo 2,50 odsto reklo je da je prijavilo slučajeve u kojima im je od ljekara ili medicinskog osoblja tražen mito, dok je ostatak odgovora negativan.
I ovaj procenat navodnih prijava ne koindicira sa stvarnim stanjem, koje je pokazalo da postoji samo jedna prijava nadležnim institucijama, ne uzimajući u obzir mogućnost da su prijave podnošene instituciji Ombudsmana zdravstvenih ustanova Dom zdravlja, Opšta bolnica i Specijalna bolnica za plućne bolesti Dr ’’Jovan Bulajić’’.
Visokih 28,75 odsto smatra da je u redu dati poklon ili novac u zamjenu za zdravstvenu uslugu.
Grafik, foto: onogost.me
Ostatak onih koji su učestvovali u anketi ne smatra da je to to redu.
Kada je u pitanju percepcija, 68,75 odsto ispitanika je odgovorilo da vjeruje da korupcija postoji u lokalnim zdravstvenim ustanovama, 20 odsto djelimično vjeruje u to, dok svega 11,25 odsto ne vjeruje.
Grafik, foto: onogost.me
Potvrdu da institucije ne rade dovoljno kada je u pitanju procesuiranje slučajeva korupcije, predstavlja odgovor na pitanje ’’Da li vjerujete nadležnim organima kada je u pitanju borba protiv korupcija?’’. Nešto manje od petine (18,75 odsto), navelo je da vjeruje, dok preostalih 81, 25 odsto čini apsolutnu većinu sa izjašnjenjem da ne vjeruje nadležnim organima.
Grafik, foto: onogost.me
Nesklad je evidentan između prijava i presuda sa jedne strane i percepcije o korupciji.
Vuković: Građani bi morali biti najbolji partneri institucijama
Za Nemanju Vukovića, predsjednika Skupštine opštine Nikšić i člana Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, ovaj problem je jedna od narasprostranjenijih „bolesti“ crnogorskog društva, koji se širi u mjeri u kojoj nema procesuiranja i osuda onih koji se u to upuštaju.
Kada je konkretno u pitanju situacija u zdravstvenim ustanovama na teritoriji opštine Nikšić, Vuković kaže da kao predstavnik vlasti daje puni doprinos afirmaciji transparentnosti u radu lokalne samouprave i unapređenju saradnje sa građanima.
„Međutim, kada je riječ o zdravstvu, kako nisam dio tog sistema, ne bi bilo ozbiljno davati konačne ocjene ili se osvrtati na priče koje nijesu potkrijepljene dokazima. Ono što znam jeste da se kao korisnik usluga nikšićkog zdravstva nikad nisam susreo sa korupcijom, te da trenutno nisam u posjedu informacija i dokaza o njenom postojanju. Takođe, jasno je da ću, ukoliko dođem do istih, sve uredno procesuirati, i zbog toga pozivam građane da mi dostave sve informacije i dokaze o postojanju korupcije“, naveo je on, uz napomenu da uvažava sve napore koje ljekari i ostalo medicinsko i nemedicinsko osoblje u nikšićkim zdravstvenim ustanovama, dodao je, svakodnevno ulažu u očuvanje zdravlja svih građana.
Vuković, foto: SO Nikšić
Na naše pitanje da prokomentariše rezultate odgovora na anketno pitanje “da li vjerujete da ima korupcije u nikšićkom zdravstvu?”, prema kojima je 68,75 % je odgovorilo da vjeruje, 20 % djelimično vjeruje i 11,25 % da ne vjeruje, Vuković kaže da su takvi rezultati zabrinjavajući.
„U najmanju ruku, pozivaju na duboku analizu i brzo djelovanje. Smatram da ne smijemo skliznuti u nepravednu generalizaciju i prerano izvođenje zaključka. Tu postoji opasnost da se počnemo baviti opštim mjestima i nepotvrđenim informacijama, umjesto da, kao odgovorni ljudi, ponudimo dokaze za tako ozbiljne optužbe. Sve zdravstvene ustanove imaju rukovodioce koji bi ekspresno morali da se pozabave ovim pitanjem. Sami građani bi morali biti najbolji partneri nadležnim institucijama u rješavanju tog važnog problema, prijavljivanjem svih nedoličnih oblika ponašanja i valjanom argumentacijom“, kaže on i vjeruje da će nedavno usvojena Strategija za borbu protiv korupcije kao okvir za borbu protiv korupcije, rezultirati i boljim rezultatima kada je riječ o suočavanju sa ovom značajnom društvenom anomalijom.
Smatra, ipak, da se u okviru same struke treba prvenstveno baviti korupcijom.
„Kao Nikšićanin i kao predsjednik Skupštine opštine Nikšić, a naročito kao član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, dužan sam da se bavim ovom temom. Mi smo tu da, u najvećoj mjeri mogućeg, pomognemo. Iskreno ohrabrujem sve, koji imaju neka saznanja, da ista prijave, a institucije da što brže i efikasnije djeluju“, poručio je on.
„Građani ne vjeruju institucijama“
Posljednjih 35 godina, kaže sociolog Željko Lučić, ispunili su burni događaji, dugotrajne krize i društvene promjene koje su uticali na promjenu sistema vrijednosti kod građana, korisnika usluga javnog zdravstva.
„Ove promjene su dovele do povećane nesigurnosti i nepovjerenja prema institucijama, uključujući i zdravstveni sistem. Građani su postali skeptični prema kvalitetu javnih usluga i često preferiraju privatne opcije kada god to mogu sebi da priušte. Pored toga, kapitalistički sistem u obliku koji dominira crnogorskim društvom poslednjih decenija, koji je bez adekvatnih zaštitnih mehanizama, rezultirao je konstantnim stresom i neizvjesnošću za mnoge ljude“, odgovara nam on o društvenom fenomenu ćutanja na neetičke ili nedozvoljene pojave i prakse, koje pacijenti tolerišu i odbijaju pričati o njima.
Sa papira na djela
Nijedna oblast društvenog djelovanja nije imuna na pojavu korupcije. Ipak, korupcija se razlikuje od oblasti do oblasti i ima različite posljedice. U zdravstvenom sisitemu ona predstavlja zloupotrebu službenog položaja radi lične koristi, često uključujući razmjenu novca ili usluga, što dovodi do narušavanja zdravstvenih politika i standarda, pogrešne raspodjele resursa i uskraćivanja prisustva kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti onima kojima je potrebna. Postoji i opšta definicija korupcije sadržana u članu 2 Zakona o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je to zloupotreba službenog, poslovnog odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog. Primjeri korupcije u zdravstvu su primanje mita ili podmićivanje u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije, pronevjera, sukob interesa, zanemarivanje pacijenata radi profita ili nepotizam u zapošljavanju.
Koruptivne prakse u zdravstvenom sistemu mogu uključivati: primanje mita ili podmićivanje zdravstvenih radnika u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije, neopravdano visoke cijene ljekova i medicinskih uređaja koje odgovaraju farmaceutskim kompanijama, namjerno stvaranje dugih lista čekanja ili zadržavanje pacijenata kako bi se dobili dodatni prihodi, zloupotreba sredstava za nabavku medicinskih potrepština, nekompetentno zapošljavanje i napredovanje zdravstvenih radnika zbog rodbinskih veza ili drugih neetičkih praksi, falsifikovanje medicinskih izvještaja radi dobijanja bolovanja ili drugih beneficija, izostavljanje određenih pacijenata sa liste čekanja ili njihovo favoriziranje na osnovu rodbinskih ili prijateljskih veza.
U odnosu na realnost, potpuno druga je slika u teoriji. Zakonodavstvo reguliše zdravstveni sistem nizom zakona i podzakonskih akata. Među njima su Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji uređuje organizaciju, finansiranje, nadzor i pružanje zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Također, ovaj zakon propisuje prava i obveze pacijenata i zdravstvenih radnika. Zakon o ljekovima i Zakon o medicinskim sredstvima koji reguliše proizvodnju, uvoz, distribuciju i prodaju ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori. » Zakon o zdravstvenom osiguranju koji reguliše organizaciju zdravstvenog osiguranja u Crnoj Gori. Takođe, propisuje prava i obaveze osiguranika i osiguravača. Zakon o zdravstvenoj inspekciji koji reguliše organizaciju i nadležnosti zdravstvene inspekcije u Crnoj Gori. 15 Osim navedenih zakona, postoje i brojni drugi propisi koji regulišu zdravstveni sistem u Crnoj Gori, kao što su pravilnici o standardima kvaliteta zdravstvene zaštite, o kontroli kvaliteta ljekova i medicinskih sredstava i o postupcima u slučaju zaraznih bolesti.
Lako je uočiti da je zakonodavac tj. država tokom godina prepoznala potrebu za zaštitom od korupcije, regulisanjem odnosa u ovom sektoru, jačanjem kvaliteta zdravstvenih usluga i sigurnosti zdravstvene zaštite, zaštitom prava pacijenata, ali i zdravstvenih radnika, te održivosti cijelog sistema, koji nerijetko trpi kritike javnosti.
Vlada Crne Gore je 4. juna predstavila svoj strateški odgovor na korupciju usvajanjem Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024-2028. i Akcionog plana za dvogodišnji period.
Borba protiv korupcije na visokom je mjestu prioriteta., sudeći po ovom važnom dokumentu.
U Strategiji za borbu protiv korupcije od 2024. do 2028. se ističe da je zdravstvo jedna od oblasti sa posebnim rizikom za nastanak korupcije.
U Izvještaju Evropske komisije (EK) za 2023. godinu, u dijelu koji se tiče borbe protiv korupcije, a koji citira Strategija, istaknuto je da je Crna Gora postigla određeni nivo spremnosti u borbi protiv korupcije. Postignut je ograničen napredak. Korupcija, uključujući korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost i preovladava u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Ipak, Izvještaj kaže da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za sprječavanje i borbu protiv korupcije u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima.
Dalje, korupcija je u dužem vremenskom periodu infiltrirana u državne strukture i rasprostranjena je u mnogim oblastima, a što se navodi i u izvješatajima Evropske komisije o Crnoj Gori.
U istom Izvještaju Evropske komisije koji je citiran u Nacrtu Strategije za borbu protiv korupcije navodi se da je ''razvojno-istorijski posmatrano visoko i široko rasprostranjena korupcija u Crnoj Gori uzrokovana je sistemsko-institucionalnim faktorima, kao što su karakter političkog sistema; tranziciono uslovljena kriza; neuređen državni intervencionizam u uslovima međunarodnih sankcija i ratnog okruženja; neadekvatno uređen proces privatizacije; neusklađen, nepotpun i nekoherentan pravni sistem; neregulisani i pravnim barijerama podsticani monopoli u privredi; nedovoljno efikasni mehanizmi političke i krivične odgovornosti; nedovoljno razvijena svijest o štetnosti izbjegavanja fiskalnih obaveza prema državi''.
Ovaj strateški dokuiment navodi i istraživenja koje je na kraju svake godine, počev sa 2016. godinom radila Agencija za sprečavanje korupcije. Korupcija u zdravstvu i državnoj upravi svih navedenih godina su percipirane kao najveće od ispitanika. Samo 2020. i 2021. godine najveći broj ispitanika je naveo državnu upravu kao sektor sa najviše korupacije, dok je u ostalim godinama anaketa označila zdravstvo sa najvećom korupcijom.
Sa druge strane, postoje i dokumenta koje jedva da pominju riječ ’’korupcija’’, iako su rađena s namjerom da pruže stratešku viziju razvoja cjelokupnoj javnog zdravstvenog sistema.
U ovom dokumentu nema ni riječi o opasnostima od davanja mita medicinskom osoblju.
Tako je sa Strategijom razvoja zdravstva 2023 -2027, koja navodi da je potrebno “adresirati problem korupcije u sektoru zdravstva kroz uvođenje većeg nivoa transparentnosti u radu i implementaciju mjera za borbu protiv korupcije”.
