Iz Zavoda za školstvo su poručili da ih, istovremeno, ovaj napredak ohrabruje da nastave sa pružanjem podrške školama i nastavnicima kroz programe koji odgovaraju potrebama obrazovne prakse.
Direktorica Zavoda za školstvo Raba Hodžić kazala je da je napredak koji je Crna Gora ostvarila u oblasti naučne pismenosti na PISA testiranju 2025. godine rezultat zajedničkog rada učenika i učenica, nastavnika i nastavnica, škola, stručnih službi i svih institucija koje zajedno rade na unapređenju obrazovanja.
„Zato ovaj uspjeh vidimo kao ohrabrenje, ali i kao obavezu da nastavimo da gradimo obrazovanje u kojem učenici i učenice ne uče samo činjenice, već ih razumiju, povezuju, istražuju i primjenjuju u stvarnom životu“, rekla je Hodžić.
Ona je posebno čestitala nastavnicima i nastavnicama prirodnih nauka, kao i učenicima i učenicama koji su svojim znanjem, trudom i zalaganjem doprinijeli ovom uspjehu.
„Posebno sam ponosna na program „Nauka u fokusu“, koji je Zavod za školstvo pokrenuo sa željom da učenicima i učenicama omogućimo da nauku ne usvajaju samo kroz činjenice, već da istražuju, ispituju, povezuju i primjenjuju u stvarnim situacijama“, navela je Hodžić.
Program je, kako je dodala, do sada obuhvatio 215 škola i više od 1,5 hiljada nastavnika, što pokazuje koliko je velika spremnost obrazovne zajednice da mijenja i unapređuje nastavnu praksu.
„Svima koji su bili dio ovog programa poručujem: mali koraci koje smo napravili zajedno danas su dio jednog važnog uspjeha. Sada znamo da možemo dalje, snažnije i bolje, ali znamo i put kojim treba da idemo. Na nama je da taj put nastavimo da gradimo zajedno, još snažnije, kvalitetnije i sa jasnim smjerom, kako bismo stvarali još kvalitetnije obrazovanje“, kazala je Hodžić.
U saopštenju se navodi da je program „Nauka u fokusu“ Zavod za školstvo pokrenuo u drugom polugodištu školske 2022/23. godine, u saradnji sa Ispitnim centrom, na osnovu analiza obrazovne prakse.
Iz Zavoda za školstvo su rekli da su analize pokazale da sadržaji predmetnih programa u velikoj mjeri prate PISA okvir, ali i da u realizaciji nastave postoji prostor za snažnije uključivanje eksperimenta, istraživačkog rada, rješavanja problema i primjene znanja u stvarnim životnim situacijama.
Kako su naveli, autorke i koordinatorke programa su Blaženka Petričević, samostalna savjetnica I za naučnu pismenost u Odsjeku za analizu i razvoj obrazovnog sistema i Divna Paljević iz Ispitnog centra Crne Gore.
Iz Zavoda su rekli da je taj program osmišljen tako da se naučna pismenost razvija kroz aktivnosti koje se mogu realizovati u okviru postojećeg broja časova.
„Učenici i učenice su kroz eksperimente, istraživanja, problemske zadatke i predstavljanje sopstvenih rezultata imali priliku da nauku upoznaju kao proces istraživanja i otkrivanja, a ne samo kao skup činjenica“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su aktivnosti realizovane u okviru redovne nastave, uz smjernice, radne materijale i primjere dostupne putem zajedničkog Teams kanala, kao i kontinuiranu podršku nastavnicima kroz onlajn sastanke, savjetovanja i stručne konsultacije.
Dodaje se da su u program bili uključeni nastavnici biologije, hemije, fizike i geografije, ali i matematike, informatike, jezika i književnosti, kao i stručne službe škola.
„Učenici i učenice su, između ostalog, realizovali jednostavne eksperimente i istraživanja, rješavali zadatke koji zahtijevaju primjenu znanja i učestvovali u ekološkim aktivnostima i danima nauke koje su škole organizovale“, rekli su iz Zavoda za školstvo, dodajući da je program imao široku primjenu.
Kako su kazali, u njegovo sprovođenje uključene su sve državne osnovne i srednje škole, kao i dio privatnih obrazovnih ustanova, dok su aktivnosti bile namijenjene učenicima uzrasta od 11 do 16 godina.
Iz Zavoda za školstvo su rekli da je rad na naučnoj pismenosti dio šireg rada Zavoda na praćenju i unapređenju obrazovne prakse.
„Meta-analiza obrazovne prakse iz prošle godine ukazala je na izazove poput dominantnog memorijskog učenja, nedovoljne primjene znanja u realnim situacijama i nedovoljne povezanosti sadržaja različitih nastavnih predmeta“, naveli su iz Zavoda.
Iz te ustanove su kazali da se dobijeni nalazi koriste kao osnova za dalje planiranje podrške školama i nastavnicima i nastavnicama.
„Važan dio tog rada predstavlja i stručno usavršavanje. Zavod je realizovao program „Kako kreirati PISA zadatak iz naučne pismenosti“, koji je pohađalo 229 učesnika i učesnica, dok je kroz program „PISA projekat – čitalačka pismenost“ obuhvaćeno 230 učesnika i učesnica“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je Zavod, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, uspostavio centre za obuku u svim regionima Crne Gore, čime je unaprijeđena dostupnost stručnog usavršavanja nastavnicima iz različitih djelova države.
„Od 2024. godine Zavod realizuje i program „Čitalačka pismenost desetogodišnjaka – PIRLS istraživanje – koncept čitanja književnoumjetničkog i neumjetničkog teksta“, dok je razvijen novi program „Matematička i naučna pismenost u praksi iz TIMSS perspektive“, kaže se u saopštenju.
Iz Zavoda su poručili da će u narednom periodu biti intenzivirane i obuke iz matematike u okviru programa „PISA projekat“.
„Za Zavod za školstvo ovaj rezultat nije kraj, već dodatna obaveza da nastavi da pruža podršku nastavnicima i nastavnicama, razvija programe stručnog usavršavanja i koristi rezultate međunarodnih istraživanja za unapređenje obrazovne prakse“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da naučna pismenost nije samo znanje iz prirodnih nauka.
„Ona je sposobnost da postavljamo pitanja, tražimo dokaze, razmišljamo i primjenjujemo znanje. Upravo takve vještine treba da budu dio svakodnevnog učenja i obrazovanja“, rekli su iz Zavoda za školstvo.
