Kako navode, rasvjetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja civilizacijsku, pravnu i moralnu obavezu prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini. Protok vremena ne umanjuje ovu obavezu, niti pravo porodica da saznaju istinu o sudbini svojih najbližih.
“Na području bivše Jugoslavije i dalje se traga za velikim brojem nestalih lica. Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore traga za 50 lica, među kojima su crnogorski državljani, kao i lica čiji su tražioci u vrijeme prijavljivanja nestanka imali prebivalište u Crnoj Gori. Od ukupnog broja, 38 lica traži se na teritoriji Kosova, devet na teritoriji Bosne i Hercegovine, a tri na teritoriji Republike Hrvatske”, stoji u saopštenju.
Dodaju da, oružani sukobi na prostoru bivše SFRJ ostavili su duboke posljedice i doveli do masovnih kršenja ljudskih prava.
Kako poručuju, sudbine velikog broja lica koja se i danas vode kao nestala ostale su nerazriješene, zbog čega pitanje nestalih predstavlja jedno od najtežih i najosjetljivijih humanitarnih pitanja proisteklih iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
“Rješavanje pitanja nestalih nije samo humanitarno pitanje, već i pitanje vladavine prava, zaštite ljudskih prava i regionalnog pomirenja. Utvrđivanje sudbine svakog nestalog lica predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i izgradnji društava zasnovanih na demokratiji, toleranciji, međusobnom poštovanju i povjerenju”, ističe se u saopštenju.
Institucije imaju obavezu da, kako dodaju, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji s institucijama drugih država, preduzimaju sve raspoložive mjere kako bi se pronašla nestala lica i utvrdile okolnosti njihovog nestanka.
“Porodice imaju pravo na istinu, dok odgovornost za počinjene zločine mora biti individualizovana i utvrđena u skladu s međunarodnim standardima i domaćim zakonodavstvom. Posebna odgovornost postoji prema porodicama koje decenijama žive u neizvjesnosti. Za njih potraga nije okončana protokom vremena – svaka informacija može predstavljati korak ka odgovoru koji čekaju godinama”, naznačeno je u saopštenju.
Kako poručuju, međunarodni dan nestalih lica stoga predstavlja i priliku da se još jednom ukaže na značaj aktivnog uključivanja porodica u proces potrage.
“Otvaranje zahtjeva za traženje nestalog lica i davanje uzorka krvi za DNK analizu od strane članova porodice od posebnog su značaja za uspješnu identifikaciju pronađenih posmrtnih ostataka. Bez odgovarajućih podataka i uzoraka DNK, mogućnost utvrđivanja identiteta nestalih značajno je otežana. Sjećanje na nestale nije samo čin poštovanja prema žrtvama – ono predstavlja trajnu obavezu da se njihovim porodicama omoguće pravo na istinu, pravdu i dostojanstvo”, zaključuje se u saopštenju.
CDM
