"Za razliku od mesa svinja iz domaćinstava, koje se koristi za sopstvenu upotrebu, svinjsko meso iz odobrenih klanica, pregleda se na liniji klanja od strane ovlašćenih veterinara i potrošači mogu biti sigurni u njegovu bezbjednost. Ovo je prilika da još jednom podsjetimo potrošače da meso, ali i sve druge vrste hrane, kupuju samo u registrovanim objektima za prodaju", navodi se u saopštenju.
Trihineloza je, kako objašnjavaju, zoonoza od koje ljudi mogu oboljeti nakon konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa životinja u kome se nalaze larve parazita trichinella spiralis. Trihineloza je bolest ljudi i drugih vrsta sisara.
"Jedini siguran način zaštite ljudi od bolesti trhineloze jeste pregled mesa na prisustvo larvi parazita, analizom uzorka mesa od svake zaklane svinje odnosno ulovljene divlje svinje. Pregled se vrši nakon klanja odnosno odstrijela, a prije konzumiranja mesa ili pripreme proizvoda i prerađevina od mesa svinja. Važno je da držalac svinja, odnosno lovac, veterinarskoj ambulanti ili Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici dostavi adekvatne uzorke uzete sa svih trupova životinja, a meso koristiti tek nakon potvrde da je uzorak negativan na trihinelozu", poručuju iz Uprave.
Objašnjavaju da se zainteresovani se mogu informisati kod veterinara koji dio svinjskog mesa se koristi kao reprezentativan uzorak za analizu, a uputstva se mogu naći i na sajtu Uprave za bezbjednost hrane www.ubh.gov.me.
Iz Uprave napominju da soljenje, sušenje i dimljenje nijesu efikasne metode obrade mesa za eliminisanje ovog parazita.
"Suhomesnati proizvodi bili su uzrok mnogih potvrđenih slučajeva trihineloze kod ljudi. Meso zaražene životinje, kao i mesne prerađevine i proizvodi za koje se utvrdi da su zaražene trihinelom, nije za ljudsku upotrebu i obavezno se uništava u skladu s propisima (spaljuje). Važno je znati da životinje kod kojih je prisutan ovaj parazit uglavnom ne ispoljavaju znake obolijevanja te je nemoguće bez pregleda odgovarajućeg uzorka mesa znati da je meso bezbjedno za konzumaciju", dodaju iz Uprave.
Na svjetskom nivou, kako se navodi, procjena je da se godišnje prijavi oko deset hiljada slučajeva trihineloze kod ljudi.
„Trihineloza se uglavnom uspješno liječi, a posljedice se mogu osećati dugo vremena. Iako rijetko, smrtni ishod se može dogoditi kod ozbiljnijih slučajeva“, kazali su iz Uprave za bezbjednost hrane.
Kako su naveli, epizootiološka i epidemiološka situacija sa trihinelozom se posljednjih decenija promijenila na bolje sa uvođenjem raznih preventivnih mjera za smanjenje rizika od infekcije.
"Problem je globalan, odgovornost individualna, a preventiva pregledom mesa jednostavna. Budimo odgovorni, zaštitimo sebe i druge", zaključuju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
