“Škole nisu samo centri znanja, već i mjesta koja su ključna za socio-emocionalni razvoj djece, koji je jednako, ako ne još i bitniji za zdrav i srećan život”, poručuje Radiša Šćekić, predsjednik Udruženja psihologa Crne Gore.
Sreten Lutovac iz Udruženja psihologa smatra da u doba pandemije moramo da budemo usmjereni ka podsticanju djece i adolescenata da izgrađuju i održavaju dobre odnose sa porodicom, vršnjacima i prijateljima, da ih učimo kako najbolje da se nose sa svojim emocijama, odnosno kako da razvijaju i unapređuju socio-emocionalne vještine, kao i kako da reaguju u očekivanim, ali i iznenadnim događajima u životu.
To je, prema njegovim riječima, jedan od načina kojima možemo da doprinesemo očuvanju mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
“Takođe, bilo bi značajno da nadležne institucije dostave stručnim službama u školama protokole koji bi sadržali jasne smjernice za rad, u cilju razvijanja svijesti o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, a koji bi bili namijenjeni svim akterima vaspitno-obrazovnog procesa”, smatra Lutovac.
Zorica Minić iz Udruženja psihologa ističe da studije o transmisiji virusa u školama širom svijeta ukazuju da su škole bezbjedna mjesta kada se u njima poštuju epidemiološke mjere i da nemaju značajnu ulogu u širenju koronavirusa.
“Djeci je uskraćena komunikacija sa starijim članovima porodice pod optužbom da su oni asimptomatski prenosioci virusa, što im stvara osjećaj krivice. Ako se nastava ne odvija uživo, posljedice su brojne, naročito je evidentan izostanak usvajanja složenijih oblika znanja i vještina za čije je usvajanje neophodna interakcija”, upozorava Minić.
Tamara Milić iz Udruženja psihologa upozorava na negativan uticaj toga što djeca ne borave u strukturisanom ambijentu i okruženju za njihov razvoj i u pogledu ispunjenja razvojnih zadataka, kako od najranijeg uzrasta, pa do adolescentnog doba.
“Više od godine dana takvog iskustva može imati dugoročne posljedice, posebno posmatrano u odnosu na rani razvoj djeteta”, ocjenjuje.
Udruženje psihologa poziva i na primjenu u svim školama programa za razvoj socijalnih i emocionalnih vještina učenika Moje vrijednosti i vrline razvijenog uz podršku UNICEF-a.
“Potreba za ovakvim programima sada je urgentna, kako bi se smanjile dugoročne posljedice izolacije po mentalno zdravlje djece i mladih”, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander podsjeća na procjene iz perioda prije krize s koronavirusom prema kojima svaki peti adolescent ima problem s mentalnim zdravljem, dok je samoubistvo vodeći uzrok smrti adolescenata globalno.
“Zatvaranje škola imaće više štete nego koristi po djecu i mlade iako se uvodi iz najbolje namjere. Sada znamo da za time nema potrebe, jer podaci jasno ukazuju da škole nisu centri zaraze ako se u njima poštuju epidemiološke mjere. Škole treba otvoriti što prije kako bi sačuvali mentalno zdravlje porodica“, poručio je Santander.
Udruženje psihologa Crne Gore i UNICEF poručuju da će nastaviti da podržavaju nacionalni obrazovni sistem u pružanju bolje psiho-socijalne podrške djeci, porodicama i zaposlenima, što je, naglašavaju, ključno za saniranje dugoročnih posljedica pandemije koronavirusa po mentalno zdravlje.
