Farmeri međutim poručuju da uslova za bavljenje stočarstvom i poljoprivredom ima, ali fali ljudi, pogotovo mladih koji najčešće odlaze u inostranstvo.
Elvis Huremović iz bihorskog sela Trpezi vlasnik je mješovite farme. Smatra da su uslovi u našoj poljoprivredi danas mnogo bolji, no rijetki su oni koji se odlučuju za život na selu.
“Sad je seljak došao do izražaja, ko hoće da radi, problem je što neće niko da radi”, kaže Elvis.
Rafet Huremović sa suprugom Nurijom ostao je na svom ognjištu. Djece, njih četvoro, otišli su u inostranstvo, tražaći bolji i lakši život.
“I nekada je tu bilo, da ne pretjeram najmanje oko hljadu, hljadu i po ovaca, samo ovaj dio ovdje, i krupne stoke je bilo je na stotine. Evo, sad sam ja tu ostao sa suprugom, pusto. U mojoj blizini tu je bilo oko 10 do 12 katuna”, priča Rafet.
Problem naših sela je nedostatak radne snage.
“To više nije seljak, ovo je gospodin sad. Mašina balira, mašina krosi. Nekada je to drugačije, kad nije bilo uslova, ni puteva, ni života, sad je sve dobro. Ko hoće malo da radi, dobro je”, ističe Elivs.
U Crnoj Gori je u toku popis poljoprivrede, koji će pokazati pravo stanje na terenu i na osnovu koga će se planirati strategije vezane za ovu oblast.
“Cilj popisa poljoprivrede je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se prikazala realna slika poljoprivrede na nivou Crne Gore i kako bi se na osnovu tih podataka donosili planovi za dalji razvoj poljoprivrede”, ističe Nataša Vojinović, pomoćnica direktora Zavoda za statistiku.
Poseban fokus u narodnom periodu trebao bi da bude na na mladim ljudima, jer od njih zavisi opstanak sela, zaključuju sagovornici Televizije Crne Gore.
