Prema dostupnim podacima, više od milijardu ljudi u svijetu živi sa gojaznošću, a trend rasta je kontinuiran. Projekcije ukazuju da bi u narednoj deceniji čak polovina svjetske populacije mogla imati prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost. Ti podaci jasno ukazuju da gojaznost nije problem pojedinca, već složen društveni i zdravstveni izazov, ističe IJZCG.
Gojaznost je hronična bolest koja, napominju, značajno povećava rizik za razvoj brojnih nezaraznih bolesti, uključujući dijabetes tip 2, kardiovaskularne bolesti i određene vrste karcinoma. Posebno zabrinjava rastući trend gojaznosti kod djece, koji, kako kažu iz Instituta, dugoročno opterećuje zdravstveni sistem i utiče na kvalitet života budućih generacija.
"Crna Gora prati globalne trendove – više od polovine odrasle populacije ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je gojaznost prisutna kod značajnog dijela stanovništva. Istovremeno, bilježi se porast faktora rizika kao što su nepravilna ishrana, smanjena fizička aktivnost i sve veća dostupnost visoko prerađene hrane", piše u saopštenju.
Naglašavaju da gojaznost nije isključivo rezultat individualnih izbora: "Ona nastaje kao posljedica kompleksne interakcije bioloških, socijalnih, ekonomskih i faktora sredine. Upravo zato rješavanje ovog problema zahtijeva sistemski pristup i zajedničko djelovanje svih sektora – zdravstva, obrazovanja, institucija i šire društvene zajednice."
Ovogodišnja kampanja posebno ukazuje na potrebu smanjenja stigmatizacije osoba koje žive sa gojaznošću i promovisanja razumijevanja, podrške i dostupnosti adekvatne zdravstvene zaštite.
Ključne poruke ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana gojaznosti su: gojaznost je hronična bolest, a ne estetski problem; svaka osoba je važna – „Osam milijardi razloga za djelovanje“; prevencija mora početi od najranijeg uzrasta; potrebne su sistemske promjene, a ne samo individualni napori; zajedničko djelovanje je ključno za uspjeh.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, kako su kazali, aktivno doprinosi odgovoru na rastući problem gojaznosti kroz niz kontinuiranih aktivnosti:
-
Praćenje trendova i prevalencije gojaznosti, uključujući istraživanja o gojaznosti kod djece sprovedena uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
-
Učešće u izradi strateških dokumenata i smjernica za pravilnu ishranu djece, među kojima su: „Smjernice za ishranu djece od 0–24 mjeseca“, „Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“, kao i „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima, šećerima i solju“.
-
Edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih grupa – djece, mladih, trudnica i osoba sa hroničnim oboljenjima – kroz rad Savjetovališta za pravilnu ishranu.
-
Monitoring nutritivnih komponenti u hrani od značaja za zdravlje, posebno soli i trans masti, u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane i fitosatirne poslove.
-
Saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom u cilju zajedničkog djelovanja na zaustavljanju i smanjenju trenda gojaznosti.
Institut je, povodom Svjetskog dana gojaznosti, pozvao donosioce odluka, zdravstvene radnike, institucije i širu javnost da zajednički doprinesu stvaranju okruženja koje podstiče zdravije životne izbore. Prepoznavanjem gojaznosti kao kompleksnog javnozdravstvenog problema i sprovođenjem koordinisanih mjera, poručuju, moguće je značajno smanjiti njen uticaj na zdravlje stanovništva.
"Zdravlje nije samo lični izbor – ono je rezultat uslova u kojima živimo. Upravo zato, svaki korak ka zdravijem društvu počinje zajedničkom akcijom", piše u saopštenju.
