No, iako su kontrole nadležnih pokazale da je uvezeno meso koje se u Crnoj Gori prodaje po jeftinim cijenama apsolutno bezbjedno, to ne znači da će takvo i završiti na vašoj trpezi. Naime, u lancu rukovanja hranom (obrade, pripreme, usluživanja) prema riječima direktorke Veterinarske uprave Biljane Blečić, uvijek postoji opasnost da ukoliko se ne ispoštuju sve higijenske procedure kao i održavanje na određenim temperaturama može doći do promjena na hrani koje se prvenstveno očituju promjenom boje, mirisa, konzistencije, a izuzetno i pojave povećanog broja bakterija koje nijesu uvijek i patogene.
Informacija koju su objavile Dnevne novine o bakteriji Listerija u sudžuku i njeguškoj kobasici "digla je na noge" nadležne državne organe, ali i vlasnike trgovinskih lanaca. I dok se građani, kupujući meso po vrlo povoljnim cijenama, pitaju kakvog je kvaliteta, i je li ispravno, iz Veterinarske uprave saopštvaju da je način kontrolisanja mesa isti kao i ranije, da je na tržištu isto meso kao i prošle i prethodnih desetak i više godina, te da se uvozi iz istih zemalja kao i ranijih godina.
"Poznato je da su bakterije vrlo rasprostranjene i prisutne u svim sredinama. Ukoliko se ne sprovode efikasne higijenske mjere, koje uključuju ispunjenost svih uslova za opremu, lica, snabdijevanja vodom, uklanjanje otpada od hrane, pravilnog skladištenja sirovih, neprerađenih kao i prerađenih proizvoda i ambalaže rizik od pojave određenih opasnosti u hrani je prisutan. Zadatak nadležnih organa je da sistematskim, planskim kontrolama, u skladu sa analizom rizika koja se vrši u skladu sa djelatnosti koja se obavlja u nekom objektu, ranije utvrđivanim nepravilnostima odrede učestalost vršenja kontrola", kazala je Blečić.
Službena kontrola je, kaže, u suštini provjera tzv. samokontrole koju su dužni da sprovode subjekti u poslovanju hranom (proizvođači, trgovci, ugostitelji, skladištari, distributeri hrane), a koje podrazumijevaju i uzimanje uzoraka hrane koju stavljaju na tržište, provjeru briseva opreme.
"Znači, hrana se kontroliše u svim fazama proizvodnje i prerade i distribucije. Svakako, i pored ovih tzv. planiranih kontrola, uvijek kada po stoje saznanja ili opravdane sumnje u bezbjednost hrane inicira se i sprovođenje dodatnih, pojačanih kontrola nad određenom vrste hrane", objašnjava inspektorka.
Upravo u prethodnih nekoliko mjeseci, zbog pojave na tržištu mesa po neuobičajeno niskim cijenama i izražavane sumnje potrošača u bezbjednost i kvalitet tog mesa uzeto je oko 500 uzorak raznog mesa i proizvoda od mesa i mlijeka, raznog porijekla u odnosu na zemlju porijekla i rezultati potvrđuju bezbjednost.
"Dodatno, prije uvoza vrše se dodatne provjere zemlje izvoznice i objekta i samo ukoliko su ispunjeni svi zakonski uslovi odobrava se uvoz iz određenih zemalja i određenih objekata. Svakako, pravo potrošača je da bude uslužen isključivo bezbjednim proizvodima, da bude informisan o porijeklu, roku upotrebe i drugim važnim informacijama o hrani koju kupuje. Takođe, ne samo pravo već, rekla bih, i obaveza je potrošača da prijavi svako postupanje s hranom ili hranu u čiju bezbjednost posumnja ili su vidljive organoleptičke promjene na hrani. Naša je obaveza da zajedničkim djelovanjem unaprijedimo nivo zaštite zdravlja i povjerenje potrošača", kazala je ona.
Blečić objašnjava da je bezbjedna hrana ona koja ne sadrži materije i supstance štetne po zdravlje ljudi, a da je kvalitet nešto što ne utiče na zdravlje ljudi. Naime, hrana bilo to meso, jaja ili voće i povrće može biti svrstana u razne kategorije u skladu sa tržišnim standardima. Tako, svinjsko meso može biti meso prve, druge i treće kategorije u zavisnosti od dijela trupa od koje je dobijeno, od količine mišićnih tkiva i odnosa mišićnog i masnog tkiva.
"Kvalitet bi po pravilu trebalo da prati i cijena. Ono što je sigurno, bez obzira na kategoriju ili klasu neke hrane ona beskopromisno mora biti bezbjedna za potrošača. Otkrivanjem bakterija u hrani, sprečava se njeno iznošenje na tržište. Svako otkrivanje znači bezbjednost i korist za građane. Ono omogućava zaštitu od obmana i prevara", zaključila je Blečić.
Najveći rizici za prenos bolesti
Najveći rizik za prenos bolesti predstavlja rast ove bakterije nakon kontaminacije hrane, po završenom procesu proizvodnje ili kuvanja, ili u sirovoj hrani. Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) pojasnili su da listerija može da raste u rasponu temperature nižem od 0 °C do 45 °C, tako da može da opstane i raste na uobičajenim temperaturama u frižideru.
"Dobra termička obrada, kuvanje i pečenje uništava bakterije. Hrana koja nije ohlađena na temperaturu frižidera, kao i ona koja se presporo hladila, izložena je povećanom riziku od povećanja broja listerije”, saopštili su iz IJZ.
Izvor: CdM
