To je navedeno u tenderskoj dokumentaciji Ministarstva obrane, objavljenoj na sajtu portala javnih nabavki.
Optoelektronički uređaji su sredstva za noćno motrenje i gađanje koja pretvaraju sliku iz nevidljivog infracrvenog područja u područje vidljivo ljudskom oku, piše Pobjeda.
Četiri kompleta
U objavljenom dokumentu navodi se da su deklarisanim jedinicima potrebna četiri termovizijska kompleta “first responder aerial kit” koji uključuje žirostabilisanu kameru i bespilotnu letilicu (dron) koja može da leti ne manje od 25 minuta. Zahtjev ministarstva je i da rezolucija slike termalne kamere ne bude manja od 640×512 piksela, kao i da komplet posjeduje najmanje dva kontrolna uređaja sa ekranom za praćenje i dokumentovanje uočene situacije na terenu.
Osim dronova, ministarstvo planira da opremi vojsku sa dva termalna multifunkcionalna uređaja za lociranje cilja, koji mogu da uvećavaju sliku najmanje šest puta i imaju rezoluciju slike ne slabiju od 1280×1024 piksela u modu slabe vidljivosti.
Uređaji moraju imati integrisan GPS prijemnik sposoban da razmjenjuje podatke sa komercijalnim GPS sistemima.
Deklarisanim jedinicima potrebni su i binokularni uređaji za osmatranje noću kao i 28 komada dvogleda koji mogu da uvećavaju najmanje 16 puta, a nabaviće i četiri termovizijska nišana sa sposobnošću ljudske detekcije na 1.500 metara, ljudskog prepoznavanja na 600 m i ljudske identifikacije na 360 metara.
Oprema za deklarisane snage, koštaće ministarstvo gotovo pola miliona eura, tačnije 472.680 eura, a uključivaće, osim uređaja za osmatranje, pribore za pješađijsko naoružanje, opremu za Kontrolni centar združenih napada (JTAC), ronilačku opremu i set za spasioce. Pribori za pješadijsko naoružanje koštaće 33.680 eura a uključivaće 130 komada pojačnika trzaja za jurišne puške, kao i 200 komplet apribora za održavanje pješadijskog naoružanja.
Za opremu za JTAC, resor Predraga Boškovića izdvojiće 23.000, eura a ona podrazumijeva, između ostalog, i jednokanalne i dvokanalne komunikacijske slušalice, GPS prijemnike, vojničke busole i taktičke rance.
Ronilačka oprema koštaće 60.000 eura, a oprema za spasioce 34.000 eura, navodi se u dokumentaciji.
Operacija
Prema ranije objavljenoj Strategiji odbrane, Ministarstvo planira da opremi i obuči 50 odsto deklarisanih, kopnenih snaga VCG za učestvovanje, i do 10 odsto kopnenih snaga za održivo angažovanje u NATO operacijama podrške miru i operacijama odgovora na krize. Maksimalni doprinos kopnenih snaga NATO snagama biće angažovanje jedne ojačane pješadijske čete u dvije rotacije od po šest mjeseci, a održivi doprinos NATO vodećim operacijama podrške miru i operacijama odgovora na krize biće angažovanje jednog pješadijskog voda, sa elementima podrške u rotacijama od šest mjeseci piše u Strategiji.
Deklarisane snage će, kako je ranije najavljeno iz MO, biti opremljene i sa 68 lakooklopnih vozila, za šta će država izdvojiti 30 miliona eura. Do kraja godine, Ministarstvo će izabrati kompaniju sa kojom će sklopiti ugovor o nabavci, a kako je Pobjeda ranije pisala, pregovara se sa pet kompanija o nabavci vozila i to su američki Oškoš, italijanski Iveco, španska Urovesa, Sendstorm Izrael i NMS Nurol Makine Turska.
Pomjeranje tehnoloških granica
Najbolje opremljene vojske širom svijeta pomjeraju tehnološke granice, a jedno od oružja koje se najbrže razvija jesu bespilotne letilice ili dronovi.
Recimo, dron M19 Reaper je radikalno promijenio način na koji SAD obavlja svoje vojne operacije. Prvi put je upotrijebljen 2001. godine, i do danas su korišćeni u velikom broju misija širom Iraka, Somalije i Pakistana.
Trenutno, vojni dronovi pretežno obavljaju izviđačke, špijunske ali sve više i direktne borbene zadatke, kako je bilo u slučaju opozvanog Trampovog napada na Iran. Američko ratno vazduhoplovstvo planira ogromno povećanje flote bespilotnih letilica (BPL) u operativnoj upotrebi do 2047. godine. BPL se koriste i u civilne svrhe kao što je otkrivanje požara, borba protiv vatrene stihije, nadgledanje područja ugroženih poplavama, nadgledanje saobraćaja, kretanje životinjskog sveta, nadgledanje trasa cjevovoda sa naftom, gasom i sa drugim fluidima.
Sasvim je izvjesno da će borbeni avioni 6. generacije biti bespilotni i alternativnim mogućnostima sa posadom ili bez nje.
Izvor: Pobjeda
