Skup je otvorio dekan Filozofskog fakulteta doc.dr Goran Barović koji se zahvalio i rekao da mu je mu je zadovoljstvo da su se predstavnici NVO sektora odazvali na poziv, iako su neki pozvani u poslednjem trenutku.
“Filozofski fakultet nastavlja priču sa ranijih okruglih stolova i pokazujemo ono za šta smo formirani. Obrazovanje je naš osnovni zadatak koji sprovodimo više od 50 godina. A podsjetiću vas i da je ovo najstarija jedinica Univerziteta Crne Gore koja se bavi obrazovanjem nastavnog kadra za srednje i osnovne škole, a tokom svih ovih godina imali smo dobre rezultate kada je u pitanju obrazovanje”; kazao je Barović.
Dodao je i da otvorenost fakulteta žele da usmjere na druge teme, jer su se kako ističe, tokom svih ovih godina javljali i problematični trenuci koji su se ticali mladih sa hendikepom, Roma i Egipćana kao i LGBT populacije.
“Istakao bih i da se ovih dana završava tender za izgradnju lifta izmedju naša dva dekanata, tako da će od sledeće školske godine sve naše prostorije biti pristupne, a naši ulazi su već pokriveni, zaključio je Barović.
Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom u Crnoj Gori govorila je o ljudskim pravima i obrazovanju sa aspekta mladih sa invaliditetom.
“Zahvalila bih se prije svega na inicijativi fakulteta jer nam upravo ovih događaja nedostaje, a nijesmo često imali priliku da mi prvi budemo pozivani, a to se upravo desilo na mjestu gdje sam ja završila svoje obrazovanje na šta sam ponosna”, rekla je Vujačić.
Ističe da nikada nije željela da bude ista i poistovjećuje se sa drugima. A da li želi da bude jednaka zavisi u kom se smislu tumači. Kako kaže ne razlikuje se od drugih samo po osnovu invaliditeta već i po mnogim drugim stvarima, ali nikad ne želi da bude obilježena zbog invaliditeta jer se toga ne stidi i uvijek će ponosno da to istakne, jer je to učinilo boljom osobom.
“Invaliditet me nije ograničio u mogućnostima, već ljudi, različita razmišljanja, tumačnja mog invaliditeta. Takođe nikad se mogućnosti osoba sa invaliditetoma ne trebaju isticati u koliko imaju iste prilike kao drugi, a mogućnosti su dužni da stvaraju drugi”, dodala je Vujačić.
Smatra da se obrazovanje ne promoviše dobro, jer kako kaže, Ministarstvo misli da je dužno da donese, ali ne i sprovede politiku, jer od 16 fakulteta koje su obišli u Podgorici tri su djelimično pristupačna.
“Sa procesom inkluzije se krenulo naopako, mislim da nijesmo stvorili uslove pa krenuli u inkluziju, nego krenuli u nju kao nešto što treba da sprovodimo ali nijesmo shvatili da ćemo njenim sprovođenjem diskriminisati druge kategorije osoba sa invaliditetom. Kad ovo kažem mislim da se često zaboravljaju osobe koje su najobrazovanije među osobama sa invaliditetom a to su osobe oštećenog vida za koje ne postoji odgovarajuća literature. A od kada je ova uprava kada smo naišli na problem nije bilo izgovora, već se uvijek našao način da se uradi šta treba”, zaključila je Vujačić i dodala da je kada je u pitanju obrazovanje osoba sa invaliditetom ne govori se o tome kao o prirodnom stanju, kao i da ne postoje gestovni tumači, kao ni personalnih asistenata na nivou visokog obazovanja, ali da su svi odgovorni od pojedinca do osoba sa invaliditetom.
Ispred Ministratsvo za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj saopštio je da su vidne aktivnosti iz protekle decenije, ali da nijesu dovoljne.
“Za promjenu ovakvog stanja, odnosno unaprijeđivanje položaja Roma i Egipćana, kao i potpune uključenosti u društveni, ekonomski, kulturni i politički život potrebno je dosljedno sprovođenje definisanih državnih politika ali i multisektorski pristup ovom pitanju. Romi se konstantno suočavaju sa socijalnom ekskluzijom, diskriminacijom, segregacijom i marginalizacijom koja vodi do manjka obrazovanja. Još uvijek prisutna stigma i diskriminacija prema romskoj i egipćanskoj populaciji je jedan od glavnih prepreka za njihovo puno uključivanje u sistem obrazovanja. Pored toga, siromaštvo, uslovi stanovanja, tradicija, maloljetni i prisilni brakovi takođe doprinose njihovoj isključenosti iz školskog sistema. Međutim, najvažniji korak u tom procesu svakako jeste obrazovanje pripadnika i pripadnica ove populacije u cilju njihove potpune uključenosti u sve društvene tokove crnogorskog društva“, kazao je Beganaj.
Dodaje da se, kada je u pitanju obrazovanje, broj romske i egipćanske djece, u predškolskom obrazovanju, zatim osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, povećava iz godine u godinu.
On je podsjetio da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava djeci obezbjeđuje udžbenike, ljtovanja zimovanja kao i tutore u srednjim školama. a siguran je i da će zajedničkim naporima svih relevantnih faktora u društvu učiniti da Romi i Egipćani u potpunosti uživaju garantovana ljudska prava i slobode
Izvršni direktor Qveer Montenegro - Crnogorska LGBTIQ Asocijacija, Danijel Kalezić počeo je svoje izlaganje opaskom da nije u redu da mrzimo, jer kao ističe, svako djelo koje uradimo nekom ili riječ koju izgovorimo ima uticaj na tu osobu.
“Što si tiče prajda i ponosa, nama koji učestvujemo i organizujemo često se prigovara ponos. Prva stvar je to da mi koji smo danas javno vidljivi nijesmo bili spremni da kažemo šta smo, prošli smo fazu straha, patnje borbe sa okolinom i porodicom, a kada to prebrodimo možemo da budemo ponosni. A drugo je to da je pitanje ponosa pitanje dostojanstva I prava na isto”, rekao je Kalezić.
Što se tiče obrazovanja, ističe da već par godina Ministarstvo prosvjete sa Juventasom ima aktivnosti kao što su radionice u sva četiri razreda srednje škole, kao i da bi što se tiče fakulteta želio da se svi ugledaju na Medicinski fakultet u Podgorici koji je primjer adekvatnog postupanja u odnosu na ljudska prava LGBT osoba i što preporučuje Filozofskom fakultetu.
