Ministar Vuković je za RTCG naveo da ako se isključe jednokratni prihodi koji su u 2023. bili dominantni, ove godine znatno su veći prihodi i u tom slučaju imamo povećanje od oko 16 procenata.
"Govorimo o suficitu od 85 miliona i govorimo o najvećoj realizaciji kapitalnog budžeta do sada. Pokazalo se u kapitalnom budžetu da se držimo samo zrelih projekata i da ne stavljamo u planove nešto što nije realno da se realizuje. U odnosu na prošlu godinu zabilježen je rast poreza na dobit na nivou 44 procenta, porez na dohodak fizičkih lica za 37,4, doprinosi 10,9, porez na dodatu vrijednost uvećan za 14,1, akcize 14,3. Ove godine imamo znatno uvećanje, preko 81 procenat kada su u pitanju prihodi iz industrije igara na sreću. Pripremamo još jedan zakon koji će definisati nove segmenta poslovanja ove industrije. Što se tiče Poreske i Carina premašile su plan. Apelovao sam da svi pokažemo patriotizam plaćajući porez, zato nastojimo da taj segmet još bolje uredimo i da sivu ekonomiju svedemo na najmanju mjeru", istakao je Vuković.
Što se tiče javnog duga, ministar kaže, da ono što je fiskalnom strategijom planirano jeste da se isključivo zadužujemo za servisiranje obaveza koje dospijevaju i infastrukturne projekte.
"Zaduživati se kao 2022. kada smo imali 105 procenata nije dobro, a danas smo na nivou 61,3 procenta ako govorimo o bruto dugu. Neto javni dug je negdje na nivou 52 procenta. Uspješno servisiramo obaveze, do te mjere da smo 650 miliona obaveza ove godine 250 servisirali iz tekućih prihoda samim tim ostao je jedan nivo likvidnih sredstava, a vidjećemo do kraja godine kakvo će izvršenje budžeta biti, koji ćemo ostaviti kao fiskalnu rezervu", kazao je Vuković.
Zahvaljujući naporima u proteklom periodu kada se budu ponovo pustile obveznice, ministar kaže da ćemo imati manju kamatnu stopu. Urađeno je dosta i sa Svjetskom bankom kroz razvojne politike i izmjenu zakonske regulative, što je učinilo Crnu Goru boljom za kreditiranje.
Vuković ističe da od januara 2025. zbog Evropa sad 2 neće biti ugrožen budžet i smatra da su te priče u javnosti od oponenata, kojima možda treba malo više vremena da razumiju proces i uvide njegove koristi.
"Evropa sad 2 u biti je podizanje standarda građana, a i podsticaj ekonomiji. To je program gdje je kroz fiskalnu startegiju svaka stavka objašnjena i ima kompezatorne mjere. Ono što je navedeno biće praćeno sa zakonima o budžetu svake godine, tu smo pojačali kontrolu i građani će to moći da prate. Govorimo o stabilnim javnim finansijama, o 600 miliona u budžetu, o servisiranju javnog duga iz tekućeg prihoda, što nije bila situacija unazad godinama, kao i o kreditnom rejtingu, gdje su agencije znale šta rade kada su dodijelile poslije 13 godina veći rejting i prvi put imamo jednu uzlaznu putanju", naglašava Vuković.
Kada se govori o inflaciji, ministar dodaje, da su htjeli da uvećanjem zarada, obuhvatom marži i kontrolisanjem cijena građani dožive punu primjenu Evrope sad 2.
"Porast zarada je 63,3 procenta, a inflacija je porasla za 24, 8 odsto. Zarada je rasla mnogo više nego inflacija. Poslodavci su takođe osjetili benefit, a kako će oni to iskorititi to je njihovo, ali ne smije biti na povećanje cijena i to će biti pod nadzorom nadležnih državnih institucija i inspekcija", naglasio je Vuković.
