To pokazuju podaci iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva, u kojima se precizira da je u iznos od 85,6 miliona uračunata ukupna potrošnja svih ljekova, uključujući i one koji nemaju definisanu ATC klasifikaciju, odnosno, homeopatski, herbalni ljekovi, kao i oni ljekovi koji nemaju definisanu dnevnu dozu (D D D), a njihova ukupna potrošnja iznosi 342.614,16 eura.
“Prema podacima dobijenim od Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, za potrebe javnih zdravstvenih ustanovau Crnoj Gori, za ljekove koji su nabavljeni na teret sredetava Fondau 2018. godini izdvojeno je 59.384.849,45 eura, što predstavlja 69,32 odsto od ukupno utrošenih sredstava za ljekove u Crnoj Gori tokom prošle godine”, navode u Agenciji, piše Dan.
Preciziraju da su za ljekove koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma potrošena 11,3 miliona, za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa 10,2, koji djeluju na kardiovaskularni sistem 9,6, antiinfektivne medikamente 7,7, a za ljekove koji djeluju na nervni sistem 6,6 miliona eura.
O izvještaju Agencije juče se diskutovalo i u Skupštini, a poslanik Demokratskog fronta Vera Bulatovićukazala je da su posledice nezdravog okruženja evidentne te da u prilog tome svjedoče i podaci o potrošnji ljekova. Ona je istakla da farmaceutska industrija ne toleriše jeftine ljekove, bolesti ne posmatra kao nešto što treba suzbiti, već kao generatore profita.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Suad Numanović kazao je da potrošnja ljekova iz godine u godinu raste i to za oko 10 milionau prosjeku. Naveo je da to ne znači da ne postajemo bolesniji, samim tim što je životni vijek produžen sa 72 na prosječnih 77 godina.
Poslanik DF-a Branka Bošnjak istakla je da su ljekovi u Crnoj Gori najskuplji u regionu, te da zbog toga ljudi idu do Tirane ili gradovau Srbiji da kupe potrebnu terapiju. Ona je ukazala da onkološka odjeljenja često ostaju bez medikamenata i da se već godinama ne otvara laboratorija za provjeru ljekova, iako se godinama najavljuje.
“Najskuplje ljekove plaćamo jer je privatna firma glavni snabdjevač zato što postoji farmaceutska mafija u Crnoj Gori. Ha tenderima su glavni snabdjevači firme „Farmanegra” i „Glosariji”, koje su povezane s vlašću”, navela je Bošnjak.
Ona je istakla da je samo firma „Glosarij” od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobila 98 miliona eura.
“Znatan dio su dobili dok je na čelu „Montefarma” bio Budimir Stanišić, koji je poslije funkcije otišao u firmu od koje je kupovao ljekove za državu”, naglasila je Bošnjak, koja je istakla da na račun građana „mafija profitira”.
Laboratorija neće kontrolisati vakcine
Direktor Agencije Milorad Drljević kazao je da se kasni s otvaranjem laboratorije za analizu ljekova, ali da je to zbog tenderskih procedura na koje se ne može uticati. On je naveo da je u toku nabavka opreme za laboratoriju koju vodi Ministarstvo ekonomije, a sredstva je obezbijedila Evropska komisija.
“Oprema je trebalo da bude prije 15 dana ali zbog okolnosti nije, ali je sigurno da ćemo imati laboratoriju. Ona nije planirana za kontrolu vakcina, to se radi u specijalnim laboratorijima. Vakcine koje su kod nas, kontrolisane su u belgijskim i njemačkim laboratorijama i možemo reći da su duplo kontrolisane i sigurni smo da su ispravne, kao i svi ljekovi koji su u prometu na crnogorskom tržištu”, naveo je Drljević.
Izvor: Dan
