Ovo su “Vijestima” kazalli u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz kojeg navode da je opredijeljeni iznos na nivou ovogodišnjeg.
Prema podacima ima 3550 korisnika, dok je iznos naknade po jednom korisniku 315 eura.
“Broj korisnika staračkih naknada se u zadnjem kvartalu (oktobar-decembar) 2024. godine nije mijenjao. Tako da očekujemo taj trend i u 2025. godini. Krajem 2021. godine u sistemu je bilo oko 3200 korisnika, a sada 3550 korisnika, tako da je došlo do povećanja od 11% za navedeni period od tri godine”, kazali su u ovom Vladinom resoru.
Pojašnjeno je da će naknada ostati 315 eura po korisniku, a ako bi došlo do povećanja minimalne penzije, Ministarstvo finansija bi nedostajući novac obezbijedilo iz tekuće budžetske rezerve.
“Najava Vlade je da će minimalna penzija ostati na istom nivou, a samim tim i staračka naknada će ostati na istom nivou”, pojasnilu su u Ministarstvu poljoprivrede.
Na staračku naknadu pravo ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu.
Ova naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. godine je bila vezana na nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokratske Crne Gore, povećana na 70 odsto minimalne penzije.
Kako je istovremeno izmjenama zakona povećavana ova granica za obračun, ali i sami iznos minimalne penzije, iznos ove naknade imao je značajan rast.
U 2020. godini staračka naknada je iznosila 64,41 euro, u 2021. godini 72,89 eura, u 2022. godini 177 eura, u 2023. godini 207 eura, a u 2024. 315 eura, jer se granica za minimalnu penziju od 1. januara ove godine povećala na 450 eura.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je prije dvije godine u svom izvještaju “Studija materijalnih davanja za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti”, kao jedan od problema u sistemu socijalne zaštite navela staračke naknade.
Oni su tada zaključili da je ova naknada višak jer bi njeni korisnici trebalo da primaju materijalno obezbjeđenje, da opterećuju agrobudžet i stvaraju razlike u sistemu socijanih davanja.
