Kako su Pobjedi kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje, u prošloj godini zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno je 1,14 miliona radnih dana, što je državu koštalo 5,95 miliona eura.
Međutim, u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe ne postoje precizni podaci, a sagovornici Pobjede saglasni su da ih je teško i dokazati.
Kontrole privremene spriječenosti za rad obavljaju se u domovima zdravlja preko Komisije za kontrolu kvaliteta, a i u Ministarstvu zdravlja postoji komisija kojoj se obraćaju kompanije i poslodavci za provjeru opravdanosti bolovanja.
Međutim, direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić smatra da je kontrole neophodno proširiti i u drugim institucijama, jer izabrani doktori propisuju bolovanja od 15 dana i to uglavnom na osnovu izvještaja specijalista.
On je nedavno saopštio da u toj zdravstvenoj ustanovi godišnje imaju oko 150 zahtjeva za kontrolu bolovanja, te da komisija za kontrolu rada u oko 10 slučajeva utvrdi proceduralne greške, odnosno da su bolovanja neopravdana.
“U 2018. izabrani doktori u domovima zdravlja propisali su oko 96.000 radnih dana na osnovu izvještaja drugih specijalista”, rekao je dr Kavarić nedavno za Televiziju Crne Gore.
Prvi čovjek Doma zdravlja apelovao je i na građane da ne zloupotrebljavaju bolovanje, u smislu imitacija simptoma jer je dovođenje u zabludu ljekara krivično djelo.
Kako bi spriječili moguće zloupotrebe u Fondu za zdravstveno osiguranje uspostavili su mjere kontrole, koje se, prema riječima direktora te ustanove Seada Čirgića, odnose na imenovanja vijeća ljekarske komisije sa mandatom od jedne godine.
“Tu je i raspodjela predmeta vijećima na način da ne dođe do konflikta interesa u smislu da isti ljekar predlaže bolovanje i odobrava ga kao član vijeća, da bolovanje odobrava vijeće ljekara specijalnosti prema vrsti bolesti za koju se odobrava bolovanje, da se dostavlja inovirana medicinska dokumentacija za svaki period odobravanja bolovanja. Fond je uspostavio i mehanizme kontrole kod odobravanja zahtjeva za refundaciju naknada za bolovanje”, rekao je Čirgić.
Uprkos tome, kako je naglasio, i dalje imaju slučajeve da preduzetnici povećavaju plate radi povećanja osnova za naknadu prije otvaranja trudničkogbolovanja ili osnivaju firmu neposredno prije odlaska na trudničko bolovanje, radi ostvarivanja prava na refundaciju naknade zarade od Fonda.
“Radi se samo o jednom zaposlenom koji je osnivač društva, izvršni direktor i jedini zaposleni”, upozorio je Čirgić.
Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca Filip Lazović ističe da se poslodavci najčešće susrijeću sa zloupotrebom bolovanja koja se koriste i odobravaju na period manji od 60 dana (u kojem troškove naknade zarade snosi sam poslodavac).
“Oni se manifestuju kroz odsustva zaposlenih na način što dolazi do kombinovanja bolovanja i godišnjeg odmora, otvaranje bolovanja onda kada poslodavac zbog potreba procesa rada nije u prilici zaposlenom obezbijediti slobodne dane, pa čak i korišćenje bolovanja radi radnog angažmana kod drugog poslodavca koji je po pravilu rad ,,na crno”, kazao je Lazović za Pobjedu.
Prema važećim propisima, bolovanje može da odobri samo izabrani doktor do 15 dana, a nakon 15. dana prvostepena ljekarska komisija Fonda.
Opravdanost bolovanja, kako je rekao Čirgić, cijeni se na osnovu medicinske dokumentacije iz javnih i privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor.
On je ukazao i na okolnost neadekvatnog utvrđivanja uzroka privremene spriječenosti zbog nepostojanja regulisanog načina utvrđivanja povreda na radu, nerealnog čekanja na dijagnostičke procedure, fizikalnu terapiju što prolongira privremenu spriječenost za rad, tu je i poseban pristup doktora kod predlaganja privremene spriječenosti za rad za održavanje trudnoće.
Prema riječima Čirgića, u prošloj godini bolovanja duža od godinu ostvarivana su najviše zbog tumora (151 slučaj), duševnih poremećaja (83 slučaja), povrede (70 slučaja), zatim bolesti mišićno-koštanog sistema (40 slučajeva).
“Bolesti zbog kojih se propisuju i bolovanja duža od 12 mjeseci su bolesti sistema krvotoka (37 slučaja), kao i ostalo (33 slučaja, od kojih je 26 zaključeno, a ostali su otvoreni)”, rekao je Čirgić.
Izvor: Pobjeda
