Od tog iznosa je, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, za redovan rad isplaćeno 591,67 eura, a za prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 82,96 eura.
Sa druge strane, najbolje plaćeni su subspecijaliste sa najvišim koeficijentom, koji sa svim dopunskim i prekovremenim radom, dežurstvima i pripravnostima, prosječno su mogli u avgustu da zarade 1.396,54 eura, od čega je startni dio plate iznosio 831,33 eura.
Preostali iznos od 565,21 eura odnosio se na prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost, stimulaciju, naučno i stručno zvanje, mentorstvo i ostale naknade i dodatke (konzilijumi, komisije i dr.), navode iz Fonda.
Među specijalistima, zavisno od koeficijenta, prosječne ukupne zarade varirale su od 868 do 1.218 eura.
Medicinska sestra sa visokom stručnom spremom (koeficijent 6,44) primila je u avgustu 566,87 eura, od čega joj je za redovan rad (sa startnim dijelom zarade i minulim radom) isplaćeno 502,68 eura, a prekovremeni rad, ugovor o dopunskom radu, dežurstvo, pripravnost i stimulaciju 64,19 eura.
Ukupna neto zarada više medicinske sestre/tehničara zavisno od koeficijenta i minulog rada iznosila je od 480,67 eura do 566,87 eura sa uračunatim prekovremenim radom, dežurstvima, pripravnošću i stimulansom…
Medicinske sestre sa nižim koeficijentom imale su ukupna primanja u rasponu od 447,90 do 515,32 eura.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje smatraju da treba tražiti rješenja za povećanje osnovne zarade zdravstvenih radnika, kao i da je neophodno preciznije normativno definisati mehanizme nagrađivanja ljekara i medicinskih sestara prema učincima.
“Radi se o sistemu koji trpi veliko opterećenje i ima veliku odgovornost za obavljeni posao. Zarade se odnose na dvadesetčetvorosatno radno vrijeme uz ostale naknade, gdje medicinski radnici nerijetko rade do granica izdržljivosti kako bi građani dobili pravovremenu zdravstvenu zaštitu”, kazao je za Pobjedu direktor Fonda Sead Čirgić.
