Studija objavljena u ponedjeljak pokazala je da korišćenje pametnih telefona prije 13. godine može narušiti mentalno zdravlje djece.
Upotreba pametnih telefona kod djece mlađe od 13 godina povezana je sa suicidalnim mislima, lošijom emocionalnom regulacijom, nižim samopouzdanjem i gubitkom veze sa stvarnošću — naročito kod djevojčica — navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Journal of the Human Development and Capabilities, prenosi CNN.
Studija je pokazala da je za svaku godinu ispod 13. u kojoj je dijete dobilo pametni telefon postojala veća vjerovatnoća da će mu mentalno zdravlje i opšte blagostanje biti narušeni.
Razlog za to je vjerovatno činjenica da su djeca koja su koristila pametne telefone prije 13. godine češće pristupala društvenim mrežama i imala iskustva sa poremećajem sna, sajber nasiljem i narušenim porodičnim odnosima.
Podaci su zasnovani na samoprocjeni skoro dva miliona ljudi iz 163 zemlje.
„Ovo zahtijeva hitnu akciju kako bi se ograničio pristup pametnim telefonima djeci mlađoj od 13 godina, kao i suptilniju regulaciju digitalnog okruženja kojem su mladi izloženi“, kazala je autorka studije Tara Tijagaradžan, osnivačica i glavna naučnica neprofitne organizacije Sapien Labs, koja je vodila istraživanje.
Za razliku od ranijih istraživanja koja su se fokusirala na depresiju i anksioznost, ova studija je ispitivala i manje poznate simptome kao što su emocionalna nestabilnost i gubitak samopouzdanja — i otkrila da su upravo oni među najizraženijima, ističe Tijagaradžan.
Rezultati su se oslanjali na ličnu samoprocjenu, što znači da ih istraživači nijesu nezavisno provjeravali. Takođe, nije moguće sa sigurnošću utvrditi koja tačno vrsta korišćenja telefona je dovela do ovih problema, niti kako će se stvari mijenjati s daljim razvojem tehnologije.
Odložite društvene mreže do 16. godine
Istraživanje dodatno potvrđuje da nije dobra ideja da djeca koriste pametne telefone prije 13. godine. „Roditeljima u školama i zajednicama preporučujem da djeci ne dozvole pristup društvenim mrežama prije 16. godine“, kazala je autorka Kera Alajmo u tekstu za CNN.
Pouzdani nalazi iz Velike Britanije pokazuju da korišćenje društvenih mreža tokom puberteta vodi ka nižem stepenu životnog zadovoljstva u narednoj godini.
I socijalni psiholog Džonatan Hajt u svojoj bestseler knjizi Uznemirena generacija preporučuje čekanje do 16. godine, ukazujući da rani kontakt sa digitalnim okruženjem može izazvati ozbiljne psihološke posljedice.
Iako čekanje može djelovati teško, to se može postići dogovorom sa roditeljima prijatelja vaše djece da zajedno usvoje ista pravila.
„Na svim mojim predavanjima, nijesam srela roditelja koji se raduje ideji da mu dijete koristi društvene mreže. Roditelji se zapravo plaše da će im dijete biti socijalno isključeno. Zato je važno da se roditelji povežu i nastupe zajednički“, rekla je Alajmo.
Grupa Wait Until 8th osmislila je zajedničko obećanje koje roditelji potpisuju da neće dozvoliti djeci korišćenje pametnih telefona prije kraja osmog razreda. Postoje i druge slične inicijative.
„Provjerite da li u vašoj zajednici postoji takav pokret. Ako ne postoji, a vama je to važno, pokrenite ga“, predlaže klinička psihološkinja Melisa Grinberg iz Prinstona.
Roditelji takođe mogu birati škole koje imaju strožu politiku u vezi s korišćenjem telefona ili se zalagati za promjene u školama svoje djece.
Roditelji nijesu sami
Ipak, roditelji ne mogu sami riješiti ovaj problem. Čak i ako ne dozvolite svom djetetu pristup društvenim mrežama prije 16. godine, to ga neće spriječiti da aplikacije vidi kod druge djece — u školi, autobusu ili na treninzima.
Zato je, kako kaže Tijagaradžan, važno da roditelji aktivno učestvuju u društvenim debatama o regulaciji digitalnog prostora.
Šta ako je dijete već dobilo telefon?
Ako ste već djetetu dali pametni telefon, „ne paničite“, kaže Grinberg.
Ako ne primjećujete simptome, razgovarajte s djetetom o tome kako pametni telefoni mogu uticati na mentalno zdravlje i ponudite podršku.
Ako ipak primijetite promjene u ponašanju, potražite pomoć stručnjaka.
Takođe, ne bojte se da promijenite pravila: „Možda se osjećate zarobljeno, ali uvijek postoji način da korigujete kurs ako vidite da nešto ne funkcioniše“, kaže Grinberg.
Možete razmotriti uklanjanje određenih aplikacija, uvođenje roditeljske kontrole ili prelazak na obični telefon.
Djeca možda neće biti oduševljena, ali to ne znači da ne treba da postupite u skladu s njihovim najboljim interesom.
Grinberg savjetuje da roditelji kažu nešto poput:
„Kada smo ti dali telefon, nijesmo znali sve što znamo sada. Sada imamo više informacija i želimo da donesemo najbolje odluke za tvoje zdravlje.“
Ako dijete reaguje burno, budite saosjećajni i priznajte da ni odrasli nijesu imuni na negativne efekte pametnih telefona.
