To je saopšteno na okruglom stolu “Unapređenje politike oporezivanja duvanskih proizvoda u zemljama sa niskim i srednjim nivoom dohotka-primjer Crne Gore”, koji je, u okviru istoimenog projekta, organizovao Institut za socio-ekonomske analize (ISEA).
Rukovoditeljka projekta Ana Mugoša, rekla je da se razlika u prevalenci između muškaraca i žena smanjivala u periodu od 2000. do 2017. godine.
"Ukupna prevalenca pušenja kod populacije mladih je visoka i iznosi 18,7 odsto, sa većim učešćem ženske u odnosu na mušku populaciju“, navela je Mugoša.
Ona je istakla da je alarmantna dostupnost duvanskih proizvoda kod djece.
Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je, kako je navela Mugoša, pokazalo da će, ukoliko ne dođe do promjena u regulativi, prevalenca pušenja kod odraslih porasti na 52 odsto do 2035. godine, „a većina bi bile žene“.
„Ako bismo uspjeli to da spriječimo, spriječili bismo veliki broj bolesti i dosta uštedjeli na direktnim troškovima zdravstvene zaštite“, smatra Mugoša.
Ona je istakla da je istraživanje, koje je sproveo ISEA, pokazalo da povećanje akciznih stopa na cigarete u Crnoj Gori, uzrokuje značajan pad potrošnje cigareta i povećanje državnih prihoda.
"Preporuke koje se odnose na politiku kontrole duvana ukazuju da je potrebno povećati akcizne stope, kako bi se uticalo na rast cijena, smanjenje potrošnje cigareta i povećanje javnih prihoda. Potrebno je usmjeriti prihode od povećanja stope akciza u programe zdravstvene zaštite", navela je Mugoša.
Istraživačica na projektu Mirjana Čizmović, pojasnila je da je empirijsko istraživanje, bazirano na podacima od 2001. do 2017. godine, potvrdilo da povećanje akciznih stopa na cigarete vodi do smanjenja potrošnje.
„Povećanje maloprodajnih cijena cigareta za deset odsto vodi do smanjenja potrošnje cigareta za 6,2 odsto u dugom roku i istovremeno ima pozitivan uticaj na fiskalne prihode. Sa druge strane, ako dohodak poraste za deset odsto, cigarete bi bile dostupnije i na taj način bi se povećala potrošnja cigareta za 2,32 odsto. Stoga povećanje dohotka može do određenog nivoa neutralisati efekte povećanja cijena“, pojasnila je Čizmović.
Ona je istakla da rezultati istraživanja mogu služiti kao značajan input za strateško planiranje politika vezanih za oporezivanje duvana.
Istraživačica na projektu, Tanja Laković, kazala je da postoji spremnost institucija Crne Gore da se utiče na smanjenje pušenja među stanovništvom.
Ona je istakla da je politika akciza u Crnoj Gori definisana Zakonom o akcizama, koji je, kako je rekla, mijenjao u procesu harmonizacije sa direktivama Evropske unije.
"Specifična akciza od 1. septembra ove godine iznosi 0,6 eura po paklici cigareta, dok proporcionalna akciza iznosi 32 odsto. Zakon o akcizama predviđa povećanje specifične akcize za 7 centi u periodu od 2018. do 2023. godine i smanjenje proporcionalne akcizne stope za 1,5 odsto", rekla je Laković.
Prema njenim riječima, akcizne stope na cigarete su značajno rasle do ove godine, kada je akcizni kalandar izmijenjen.
Laković je kazala da postoji jasan regulatorni okvir, ali da je potrebna dosljedna primjena zakonskih rješenja.
Direktor Instituta Ekonomskih nauka u Beogradu- koordinator projekta za region Zapadnog Balkana Jovan Zubović, istakao je da je urađena analiza nepristrasna, kao i interpretacija dobijenih rezultata.
„Nema za cilj niti zaštitu, niti napadanje industrije, već jednostavno ideju da se ponude rezultati koji su apsolutno i sigurno tačni i koji nisu selektivno izvučeni“, kazao je Zubović.
izvor: RTCG
