Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić saopštio je juče da od sjutra stupa na snagu ograničenje za putne troškove unutar Crne Gore jer je, kako je istakao, za tu namjenu u ovoj godini utrošeno čak četiri miliona eura, odnosno, deset puta više nego za inostranstvo.
On je na sjednici Skupštinskog odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje, gdje se raspravljalo o budžetu za narednu godinu, naglasio da je za putne troškove liječenja pacijenata u Srbiji uplaćeno 200.000, a za inostranstvo 400.000 eura.
Govoreći o opredijeljenom novcu za 2023. prvi čovjek Fonda ističe da su oni dobili 386,49 miliona eura, a tražili su 424 miliona. Kadić je poručio i da na kraju decembra neće imati dugove, ali da će se dio obaveza koje još nijesu stigle na naplatu prenijeti na iduću godinu.
Bolovanja
"Kada pričamo o dugovima koje nijesmo mogli da kontrolišemo, to su, nažalost, bolovanja koja stižu unazad pet godina. Nama se dešava da nam se danas javi neko iz 2018. i preda bolovanje za tu godinu. To moramo riješiti Zakonom o zdravstvenom osiguranju gdje ćemo definisati da se bolovanja moraju predati u roku od 30 dana od stupanja na bolovanje. Tada će se i Fond obavezati da u tom roku izmiri dugovanja", rekao je Kadić.
Najveća razlika u traženom u odnosu na dobijeno, kako je rekao, za potrošnju je ljekova i za plate na što se troše dvije trećine budžeta Fonda.
"Za potrošnju ljekova smo tražili oko 122 miliona eura, a za tu namjenu smo dobili oko 115 miliona. Razlika za plate je oko 10 miliona koje smo mi planirali", rekao je dr Kadić.
Za narednu godinu budžet za zdravstvo iznosi 386 miliona eura što, prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja Vladimira Obradovića, predstavlja povećanje oko 52 miliona.
"Ključno je da se u sljedeću godinu ulazi bez dugova koji su bili kao konstanta u radu Fonda zdravstva, što je potpuno olakšanje i za Fond kao i za čitav sistem zdravstva", kazao je Obradović i najavio uštede na više polja.
"Prva je ušteda na potrošnji ljekova, kao i kod plata zaposlenih u zdravstvu", rekao je Obradović.
Na pitanje poslanice Demokrata Tamare Vujović da objasni na koji način će da se naprave te uštede, Obradović je naveo da je u planu nova lista ljekova u koju će ući generički ljekovi, odnosno, takozvana zamjena.
Velika potrošnja ljekova
"Prije sedam ili osam godina na ljekove se trošilo više od 50 miliona eura, a projekcije za ovu godinu su 140 miliona eura. Nijesmo povećali broj stanovnika, niti smo bolesniji. Imali smo liste u kojima su pretežno originalni ljekovi što nije pratilo standard u evropskim državama. Uvođenjem generika napravićemo uštedu od 2,8 miliona eura", kazao je Obradović.
Na plate zaposlenih u zdravstvu, prema riječima Obradovića, planirana je ušteda od 3,5 miliona eura tako što će u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ukinuti takozvanu kapitaciju (način plaćanja primarne zdravstvene djelatnosti prema broju lica koja su izabrala pojedinog ljekara).
"Ne želimo ništa da ukidamo ljekarima, ali ako postoje plaćanja koja su dupla i koja nijesu kompatibilna sa sadašnjim zakonskim rješenjem, tu ćemo svakako tražiti uštede i to nećemo dozvoliti. Dakle, nijesmo planirali nikakve epohalne stvari", naglasio je on.
Poslanica Vujović je tražila da se pokrene ponovo pitanje vraćanja doprinosa, a predsjednik Odbora dr Srđan Pavićević pitao je nadležne kako su nadomjestili nedostak od 200 miliona eura koji su stizali od doprinosa.
Iz Ministarstva finansija su rekli da su imali dobru naplatu, ali da će naredne godine biti pune izazova.
"Upravo zato će Ministarstvo finansija sa Svjetskom bankom uraditi ekspertizu u domenu zdravstva kako bi dobili inpute dobroj praksi", rekao je Bojan Paunović.
Jednokratna pomoć u ponedjeljak i za „srazmjerne penzionere“
Fond za penzijsko osiguranje isplatiće 19. decembra jednokratnu pomoć korisnicima srazmjernih penzija kojih u našoj zemlji ima oko 13.000. To su penzioneri koji jedan dio penzija primaju iz druge zemlje, saopšteno je juče na sjednici Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje.
Oni su dosad bili isključeni iz bilo kakve pomoći.
Iz Fonda nijesu precizirali koliko će ta jednokratna pomoć iznositi.
Kako su objasnili, u našem zakonu nije predviđena najniža plata za ,,srazmjerne penzionere“.
