Potpredsjednik Simović je zajedno sa šefom pretpristupne jedinice Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj u Evropskoj komisiji Liamom Breslinom otvorio zajedničku radionicu predstavnika zemalja koje sprovode IPARD program - Instrument pretpristupne pomoći EU za ruralni razvoj.
Predstavnici ministarstava poljoprivrede Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Albanije i Turske ovom prilikom razmijeniće iskustva u realizaciji IPRAD-a, kako bi našli najbolje modele za uspješno i efikasno povlačenje raspoloživih sredstava koje EU opredjeljuje za ruralni razvoj. Na skupu su prisutni i predstavnici Kosova i Bosne i Hercegovine, zemalja koje još ne sprovode IPARD program. Radionicu organizuje Stalna Radna grupa za ruralni razvoj jugoistočne Evrope (SWG) i Evropska komisija, uz podršku Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ).
Crna Gora adresa regionalnog okupljanja i dogovora
Pozdravljajući učesnike skupa, potpredsjednik Simović je istakao da je Crna Gora uvijek bila mjesto razgovora i dogovora, regionalne saradnje, otvorenih razgovora i rješenja koja su, kako je kazao, uvijek davala pozitivne impulse za sve države regiona.
On je izrazio očekivanje da će rezultat komunikacije predstavnika zemalja regiona značiti nove iskorake u implementaciji IPARD programa. „Budimo otvoreni, nesebični, pričajmo o realnim problemima, iskoristimo priliku za komunikaciju sa našim evropskim partnerima i ukažimo gdje zajedno možemo prepoznati načine da proces bude efikasniji brži, apsorpcijska sposobnost institucija bolja, za dobro farmera, prerađivačkog sektora i ruralnih sredina“, kazao je Simović.
Simović je istakao da bi ovakve skupove trebalo organizovati na terenu, u ruralnim područjima, na sjeveru Crne Gore, kako bi se istovremeno mogla čuti riječ vrijednih domaćina i preduzetnika koji su aplicirali na pozive za podršku kroz IPARD. „Da čujemo ono što je u ovom procesu najvrednije, a to su njihova zapažanja, sugestije, kritike i razmišljanja kako možemo ovaj proces unaprijediti. Mislim na vrijedne domaćine, preduzetnike koji poljoprivredu doživljavaju više od prostog zanimanja, kao način života i uslov opstanka u ruralnim sredinama. Da čujemo njihov odnos poštovanja i zahvalnosti za podršku koja dolazi sa adrese evropskih partnera, jer je podrška sektoru poljoprivrede najvidljivija na terenu“, kazao je Simović dodajući da proizvođači koji su aplicirali za sredstva posebno očekuju da proces ugovaranja podrške bude brži
Simović je kazao da je saglasan da proces treba da bude brži, ali da svi zajedno moraju doprinijeti unapređenju realizacije poziva za podršku, i institucije i farmeri.
On je podsjetio da je Crna Gora krajem 2017. godine dobila od EK akreditaciju za sprovođenje dvije mjere IPARD-a, Mjeru 1 - za podršku primarnoj poljopriverednoj proizvodnji i Mjeru 3 – za podršku preradi. Na prve javne pozive objavljene početkom 2018. prijavio se izuzetno veliki broj proizvođača – za obje mjere primljeno 434 zahtjeva, 389 za primarnu proizvodnju i 45 za preradu. „Dakle, iznad očekivanja, ali i obaveza više. Do danas smo ugovorili podršku za 20 projekata iz oblasti prerade, ukupne vrijednosti investicije od 11,8 miliona eura i očekivanom bespovratnom podrškom od oko blizu 5 miliona eura. Ti ugovori se već uveliko realizuju, sprovodi se zahtjevan proces nabavki tako da vjerujem da ćemo do kraja godine svjedočiti najvećem broju realizovanih investicija. To se mora osjetiti u malom sektoru poljoprivrede kakva je crnogorska. Mora podići konkuretnost našeg prerađivačkog sektora, mora značiti osvajanje novih standarda EU u oblasti bezbjednosti hrane, otvaranje novih radnih mjesta, širenje i sigurnost kooperantske mreže za stotine farmera širom Crne Gore“, kazao je Simović.
Simović je istakao potrebu ubrzavanja procesa ugovaranja podrške za 389 primljenih zahtjeva za podršku primarnoj proizvodnji. Za sada je, kako je saopštio, ugovorena podrška za 64 apliakcije. Izrazio je uvjerenje da će ubrzo biti ugovoreno 100 projekata i da će to biti prilika za promociju efekata tih projekata i podrške EU, kao i da će to značiti ohrabrenje za ostale proizvođače koji čekaju da započnu investicije.
Potpredsjednik Vlade iskoristio je priliku da istakne važnost aktuelne reforme Zajedničke poljoprivredne politike EU koja, kako je kazao ide u pravcu potreba Crne Gore i zemalja regiona, jer ide u korist malih farmera i mladih ljudi u sektoru poljoprivrede. Posebno je iskazao poštovanje prema odluci Evropskog parlamenta da donese novu Direktivu o nefer trgovinskim praksama.
„Ta odluka predstavlja ohrabrenje za sve nas, jer sve što radimo u sektorima poljoprivrede u regionu i ono što je decenijama rađeno u državama EU nema smisla ako te sektore ne učinimo održivim. Sve što radimo biće uzaludno ako mukotrpan rad farmera bude eliminisan kroz elemente nelojalne konkurencije na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Očekivanje naših farmera nije protekcionizam, niti nedozvoljene mjere zaštite, već očekuju ambijent i uslove za fer utakmicu“, poručio je Simović.
Evropska komisija: Značajno intresovanje proizvođača veliko ohrabrenje, ali i obaveza da se ubrza proces
Šef pretpristupne jedinice Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj u EK Liam Breslin je ocijenio da je reakcija crnogorskih poljoprivrednika i preduzetnika na prvi objavljeni poziv kroz IPARD program bila veoma snažna, što govori o velikom interesovanju za investiranje i unapređenje proizvodnje. On je istakao da sada proces dobijanja podrške treba ubrzati kako bi efekti bili što prije vidljivi. “Ovo je prvi poziv na kome se stiče iskustvo i uči. Treba sagledati kako se proces može ubrzati, ali je važno da se poštuju sva pravila. Zato je ovakva radionica veoma važna, da sagledamo zajedno kako da to uradimo i u Crnoj Gori i ostalim zemljama korisnicama programa”, poručio je Breslin.
Podsjetio je da je Crnoj Gori kroz IPARD na raspolaganju 39 miliona eura EU sredstava i izrazio uvjerenje da će Crna Gora imati kapacitet da to iskoristi i pomogne razvoj farmi, industrije hrane i ruralnih područja.
