Savremeni grad, čovjek koji u njemu traži svoje mjesto, pitanje identiteta i odnosa prema okruženju u središtu su izložbe „Out of Scale“, kojom se Eraković predstavila nikšićkoj publici.
Umjetnica objašnjava da naziv izložbe za nju ima više značenja, a da radovi predstavljaju presjek njenog dugogodišnjeg interesovanja za urbani prostor i čovjeka u njemu.
„Out of Scale ili izvan granica za mene ima više značenja. Čovjek i grad zauzimaju glavnu ulogu na mojim slikama. Čovjek se pomjera van granica, izlazi iz svoje mjere, iz svoje ravnoteže sa sobom i sa okruženjem“, kazala je Eraković.
Grad, kako objašnjava, ne doživljava samo kroz arhitekturu, zgrade i ulice, već kao prostor u kojem se prepliću različiti identiteti, sudbine i emocije.
„Mene uvijek fasciniraju veliki gradovi, njihove fasade, grafiti, crteži na koje nailazim, pa čak i reklame na ulicama. Grad doživljavam kao mali mikrokosmos, prostor u kojem se susreću različiti identiteti, sudbine, emocije i energije“, navela je umjetnica.
U njenim radovima ljudske figure često su deformisane, a posebnu ulogu imaju pogledi i oči likova, kroz koje se, kako kaže, mogu iščitavati različite priče, od dramatičnih do ironičnih.
Eraković ističe da deformacije na portretima nijesu slučajne, već predstavljaju način da se prodre u psihologiju likova i njihov unutrašnji svijet.
Ovoga puta umjetnica je napravila i iskorak iz dvodimenzionalnog prostora slike, predstavivši publici skulpture u kojima nastavlja da istražuje iste teme.
Likovi koji su do sada bili dio njenih slika dobili su novu dimenziju i mogućnost neposredne komunikacije sa posmatračem.
„Čovjek se uvijek pojavljuje na mojim slikama, a sada izlazi iz tih dimenzija i pojavljuje se u prostoru, gdje ima direktnu komunikaciju sa posmatračem. Tako se rađaju skulpture“, objasnila je Eraković.
Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, koja je istakla da rad Olivere Eraković prati više od deset godina i da je riječ o posebnoj umjetničkoj pojavi na crnogorskoj sceni.
Prema njenim riječima, autorkin izraz vremenom je sazrijevao, ali je zadržao prepoznatljiv odnos prema savremenom gradu i njegovim fenomenima.
„Na slikama može da se vidi naša stvarnost, ali kakva je to stvarnost bilo kojeg grada? Ona je neodređena, gradovi pulsiraju i nikad se ništa ne zadržava samo u jednoj formi, već se vrlo brzo premeće u drugu“, kazala je Karadžić.
Govoreći o slikarskom izrazu Eraković, ukazala je na snažan kolorit, ekspresivan crtež i vizuelne kodove, u kojima prepoznaje uticaje Žana-Mišela Baskijata, američkog stripa, pop-arta i ranog njemačkog ekspresionizma.
Ipak, iza živopisnih boja i dinamičnih urbanih prizora, kako smatra, krije se i svojevrsna kritika savremenog društva.
„Olja nije angažovan umjetnik u direktnom smislu, ali uvijek postoji neka blaga kritika ovog društva koje je vrlo fragmentirano, opustošeno i usamljeno ispod tih živopisnih boja, ispod toga što stalno vibrira“, ocijenila je Karadžić.
Posebno je ukazala na figure koje se pojavljuju u slikama, često frontalno okrenute posmatraču, ali uprkos buci i dinamici gradskog života ostavljaju utisak usamljenosti.
„Iako je sve jako bučno, jako zvučno, ipak izostaje neka direktna komunikacija između ljudi u savremenom gradu. Slike su ispod ove vedrine zapravo i slike koje govore o našoj melanholiji, o našoj usamljenosti“, kazala je Karadžić.
Nove skulpture za nju predstavljaju posebno otkriće u stvaralaštvu Eraković.
„Nije lako izaći iz slike koja je plošna u trodimenzionalnost. Olja je uspjela da svoje likove transformiše u samostalne likovne cjeline. Sada njeni likovi dobijaju težinu, određene mjere, zapreminu i posjetilac može da kruži oko njih“, navela je Karadžić.
Ona je istakla da su skulpture zadržale karakterističan kolorit autorkinih slika, dok im robusnost i monumentalnost daju novu izražajnost. U njihovoj formi prepoznaje određene sličnosti sa djelima njemačkog umjetnika Georga Baselitza.
Upravo pomjeranje dimenzija, mjera i odnosa između čovjeka i prostora povezuje slike i skulpture predstavljene na izložbi „Out of Scale“.
Izložba „Out of Scale“ biće otvorena za posjetioce u Dvorcu kralja Nikole do 10. novembra.
