Kako navode, u slučaju realizacije planiranih infrastrukturnih radova grubo će se narušiti prirodni ambijent i vodni režim rijeke Bukovice, čime će se proistaći trajne negativne posledice po rijeku i njen ekosistem.
„Smatramo da opis mogućih značajnih uticaja na životnu sredinu u oba slučaja ne nudi odgovorna i pouzdana rešenja, pa tako usled planiranih radova unutar rječnog korita se ne može govoriti o privremenom narušavanju ekološke ravnoteže vodotoka. Zamućivanje rijeke može biti privremeno, ali će ekološka ravnoteža usled radova imati stalni negativan uticaj“, objašnjavaju oni dodajući da ekološki uslovi ne samo da će biti poremećeni dok traju radovi, već će poremećaj biti trajan.
I ranije su, kako kažu, govorili da se izgradnjom mHE i vještačkih ribljih staza ne može zamijeniti prirodni ambijent autohtonoj pastrmci i vodozemcima, te da nema pouzdane garancije da će riba pri malom protoku rijeke moći da migrira uzvodno radi mrijesta.
„Takođe i sami elaborati navode jako negativne uticaje projekta na ihtiofanu, takoreći usled fizičkog prekidanja toka rijeke trajno će se uništiti određeni broj organizama u rijeci. Investitor ne može izvršiti nadoknadu ribljeg fonda jer se mlađ potočne pastrmke ne može nabaviti u Crnoj Gori zato što se, po informaciji koju imamo, ne mrijesti ni u jednom ribnjaku u Crnoj Gori. Obrađivač i koncesionar moraju znati da bi ubacanje neke druge vrste ribe u Bukovici bilo neprihvatljivo“, izričiti su oni.
O broju i količini vrsta i procjeni gubitka biodiverziteta se, kako navode, ne može pouzdano govoriti na osnovu prezentovanih metoda izračunavanja i dodaju da, kada se radi jedan ovakav projekat, za očekivati je i ozbiljno bi bilo uraditi nulto stanje lokacije.
"Prema PUP-u Opštine Šavnik, pejzaž kanjonske doline Bukovice je izdvojen kao posebna pejzažna dolina. Preporuka PUP-a je da se zbog izuzetnih prirodnih odlika, kako samog toka rijeke tako i atraktivnih vizura kanjonskih strana pejzaž kanjonske rijeke Bukovice zaštiti u smislu zabrane dalje izgradnje svih vrsta objekata i strogog usmjeravanja budućih građevinskih radova isključivo na sanaciju i adaptaciju postojećih objekata“, pojašnjavaju iz Društva mladih ekologa dodajući da je na osnovu jedinstvene klasifikacije objekata geonasleđa, koja je data od strane ProGeo asocijacije (Evropske asocijacije za zaštitu geonasleđa), kanjon Bukovice predložen za stavljanje pod određeni režim zaštite kao karakterističan oblik fluvijalnog reljefa.
„Usljed svega navedenog, smatramo da je Bukovica pejzažna ljepotica i umjesto radova na izgradnji malih hidroelektrana, usled čega će se zadovoljiti pojedinačni interesi i neopravdana ekonomska dobit na osnovu štete u životnoj sredini, treba pristupiti opravdanim istraživanjima u smjeru stavljanja pod zaštitu ovog prirodnog dragulja“, poručuju oni.
