Iz ASP-a smatraju da se u javnosti povremeno govori o potrebi smanjenja PDV-a na ljekove, dok se, kako tvrde, izbjegava mnogo važnije pitanje postojanja monopola u toj oblasti.
„Dok građani godinama plaćaju među najskupljim ljekovima u regionu, a iz političkih krugova se s vremena na vrijeme govori o potrebi smanjenja PDV-a na ljekove, uz izbjegavanje mnogo bitnije priče o postojanju monopola u ovoj oblasti, podaci za samo osam firmi koje se bave nabavkom ljekova ili opreme ili pružaju usluge pokazuju da su za prethodne tri godine generisale ukupno 55,7 miliona neto dobiti“, navodi se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju, neto profitne marže tih kompanija tokom prošle godine značajno su se razlikovale, pa su kod pojedinih iznosile manje od pet odsto, kod drugih blizu sedam ili oko osam odsto, dok su u nekim slučajevima dostizale 18, odnosno čak 34 odsto.
Iz ASP-a ističu da je osam analiziranih kompanija do kraja prošle godine nagomilalo više od 70 miliona eura neraspoređene dobiti.
„Akcija za socijalnu pravdu napominje da neraspoređena dobit može dijelom biti u novcu (na računima, blagajni), u imovini (nova oprema, sirovine, nekretnine), u potraživanjima, te je jedan od ključnih parametara koji pokazuju snagu nekog preduzeća“, navodi se u saopštenju.
Prema podacima te organizacije, osam kompanija je na kraju prošle godine zapošljavalo ukupno 582 radnika.
Za prethodne tri godine, kako navode, uplatile su državi ukupno 8,5 miliona eura poreza na dobit, dok je nekoliko kompanija svojim vlasnicima isplatilo dividende u ukupnom iznosu od 15,5 miliona eura.
Iz ASP-a ukazuju da na primjeru jedne kompanije, kada se uzme u obzir iskazana dividenda na osnovu prošlogodišnjeg poslovnog rezultata i odbije porez, proizlazi da vlasniku ostaje oko 7.000 eura dnevno.
U toj organizaciji smatraju da navedeni podaci ukazuju na visoku profitabilnost sektora, ali i da slični rezultati postoje u trgovini.
Podsjećaju da su prije nekoliko dana objavili podatke prema kojima je osam vodećih kompanija iz trgovačkog sektora u prethodne tri godine ostvarilo 132 miliona eura neto profita, dok je njihova neraspoređena dobit na kraju prošle godine dostigla 228 miliona eura.
ASP upozorava i na rast cijena hrane, ljekova, građevinskog materijala i stanova, kao i kamatnih stopa, uz bojazan od novog talasa inflacije uoči najavljenog programa povećanja zarada početkom naredne godine.
Iz te organizacije navode da inflacija često ima i elemente vještački izazvanog rasta cijena.
Podsjećaju da je Vlada najavila ograničavanje trgovačkih marži na osnovne životne namirnice od početka naredne godine, dok je sindikat pozvao da se ta mjera primijeni odmah i proširi na sve robe i usluge, kako bi se spriječio novi talas inflacije.
Iz ASP-a ukazuju i na podatke o kretanju potrošačkih cijena, prema kojima su one u septembru porasle 0,5 odsto u odnosu na avgust, dok su u prvih devet mjeseci ove godine bile prosječno 3,7 odsto više nego u istom periodu 2025.
U poređenju sa decembrom prošle godine, ukupan nivo cijena, kako navode, viši je 6,1 odsto.
